“Prvi put od samostalne Hrvatske, na jednom mjestu možemo vidjeti najvažnije spomenike, dokumente i umjetnička djela koja svjedoče u povijesnom hodu hrvatske državnosti od prvih vladara do suverenosti”, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković na otvaranju izložbe.

Istaknuo je da izložba prikazuje kontinuitet hrvatske državnosti, kulture i jezika.

“Izložba nas podsjeća na tisućljetnu kulturu i državnost na koju s pravom možemo biti ponosni”, dodao je Plenković.

Podijeljena na tri etaže Galerije Klovićevi dvori kroz tematske cjeline koje prate politički, društveni, vjerski i kulturni kontinuitet hrvatske državnosti, od kneževine 9. stoljeća do Trojedne Kraljevine.

Kontinuitet hrvatske državnosti, kulture i jezika 

Glavni autor je Dino Milinović, koautori su Tomislav Galović i Trpimir Vedriš, a kustosica je Iva Sudec Andreis. U projektu sudjeluje više od 150 stručnjaka i djelatnika.

Po uzoru na “Kulturno-historijsku izložbu grada Zagreba“ iz 1925., posvećenu tisućitoj obljetnici Kraljevstva, i ova donosi najvažnije artefakte koji svjedoče o kontinuitetu hrvatske državnosti.

Autor izložbe Milinović rekao je da je izložba osmišljena s pogledom unatrag i unaprijed, kao prisjećanje, ali i kao poticaj na “odgoj za pamćenje”. Kroz izložene predmete pristigle iz cijele Hrvatske i inozemstva, posjetitelji mogu pratiti ključne trenutke hrvatske povijesti i odnose hrvatskog naroda sa susjedima kroz stoljeća.

“U tih tridesetak dvorana smo nastojali ispričati priču koja je vrlo zahtjevna, ali koja u sebi sadrži temelje naše državnosti koju smo ne tako davno postigli”, naglasio je autor Milinović.

“Htjeli smo sabrati sadašnja znanja i spoznaje te napraviti nešto što će biti odskočna daska za ono čemu povijest služi, a to je budućnost”, dodao je.

Na izložbi se između ostalog ističu Višeslavova krstionica, natpis sa sarkofaga kraljice Jelene, Bašćanska ploča, Ladislavov plašt, škrinja sv. Šimuna i rijetki primjerci povijesnih dokumenata poput Historia Salonitana, povijesno djelo splitskog povjesničara Tome Arhiđakona iz 13. stoljeća.

Predstavljeni su i eksponati iz vremena humanizma, renesanse i habsburške vladavine, do Hrvatskog narodnog preporoda i 19. stoljeća, s posebnim naglaskom na bana Josipa Jelačića, osnutak Matice hrvatske, Sveučilišta u Zagrebu i HAZU-a.

Završna dvorana posvećena je Ustavu Republike Hrvatske iz 1990,  kao kruni tisućgodišnjeg puta hrvatske državnosti i slobodnoj i samostalnoj Republici Hrvatskoj.

Poseban dio izložbe u prizemlju donosi prikaz kralja Tomislava kroz povijesne dokumente, umjetnička djela, filmove i rekonstrukciju izložbe iz 1925. godine. Izložba uključuje i dodatne sadržaje kao što su geopolitičke karte, prijepise tekstova, audio-snimke i rekonstrukcije arheoloških lokaliteta.

Organizaciju, osim Galerije, potpisuju Hrvatski državni arhiv, Hrvatski povijesni muzej, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu te Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, uz doprinos Zagrebačke nadbiskupije, HAZU-a i Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru.

Uz predsjednika Vlade Plenkovića, otvorenju izložbe nazočili su ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić te izaslanik predsjednika Sabora Željko Reiner.

Na otvorenju izložbe bio je i nadbiskup zagrebačke nadbiskupije mons. Dražen Kutleša.

Izložba se održava pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i u koordinaciji Ministarstva kulture i medija.

Izložba “U početku bijaše kraljevstvo” ostat će otvorena u Klovićevim dvorima do 15. veljače 2026. godine, a nakon Zagreba bit će predstavljena u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.