Premijer Andrej Plenković u petak je u Tirani istaknuo kako je bitka protiv krijumčara ljudi i suzbijanje nezakonitih migracija jedna od najvažnijih zadaća koje stoje pred Europom. Nakon završetka sastanka na vrhu Europske političke zajednice (EPC), foruma koji okuplja gotovo sve zemlje europskog kontinenta osim Rusije i Bjelorusije, Plenković je naglasio važnost suradnje.
“Bitka protiv krijumčara ljudi je najvažnija bitka. Kvalitetna suradnja sa susjednim zemljama, rješavanje problema na izvoru nastanka nezakonitih migracija okvir su politike koju svi skupa želimo”, rekao je Plenković, objašnjavajući strategiju za učinkovito rješavanje migracijske krize.
Važnost zakonite migracije i uloga Hrvatske
Hrvatski premijer je, zajedno s kosovskom predsjednicom Vjosom Osmani, predsjedavao okruglim stolom o migracijama organiziranim u sklopu samita. Uz borbu protiv ilegalnih migracija, Plenković je naglasio i potrebu za strukturiranom politikom zakonitih migracija. Takva politika ključna je za rješavanje potreba tržišta rada u gotovo svim članicama Europske unije, s obzirom na negativne demografske trendove.
Glavne teme samita i oštar stav o Ukrajini
Šesti samit Europske političke zajednice bio je posvećen ključnim izazovima: pregovorima o miru u Ukrajini, borbi protiv nezakonitih migracija i jačanju konkurentnosti europskog gospodarstva. Rasprave su se vodile na tri odvojena okrugla stola. Prvi je bio posvećen sigurnosti i demokratskoj otpornosti Europe, uključujući potporu Ukrajini. Drugi se bavio konkurentnošću i gospodarskom sigurnošću, s fokusom na inovacije i energetsku otpornost. Treći je pak, uz migracije, obrađivao i mobilnost te osnaživanje uloge mladih.
Govoreći o situaciji u Ukrajini, koju je na samitu predstavljao predsjednik Volodimir Zelenskij, Plenković je iznio zabrinutost zbog dosadašnjih pregovora s Rusijom. Istaknuo je da su razgovori u Istanbulu tek “inicijalna faza, daleko od toga da budu ozbiljni razgovori”.
“Zelensij nas je izvijestio o spremnosti Ukrajine na razgovore i razočaran je što jučer na razgovore nije došao ruski predsjednik Vladimir Putin”, prenio je Plenković, dodajući kako je ukrajinsko izaslanstvo imalo sve ovlasti za pregovore, što nije bio slučaj s ruskom stranom.
Upozorenje na “kraj međunarodnog prava”
Premijer je oštro komentirao rusko ponašanje, sugerirajući da Moskva želi Ukrajinu bez snažne vojske, nemoćnu pred budućim agresijama. Posebno je upozorio na katastrofalne posljedice nagrađivanja ruske agresije ukrajinskim teritorijem.
“Ako se to nagradi tuđim teritorijem, onda će sutra bilo koji veći agresivniji akter gledati tko je u njegovom susjedstvu slab i manji i onda će po jednakom načelu uzimati teritorij. To je de facto kraj međunarodnoga prava”, snažno je poručio Plenković.
Za usporedbu, prisjetio se hrvatskog iskustva, naglašavajući: “Zamislite samo da je Hrvatska ostala bez, recimo Knina, Petrinje, Vukovara koji su bili privremeno okupirani.” Ovom je izjavom dodatno podcrtao ozbiljnost situacije i potrebu za dosljednom primjenom međunarodnog prava kako bi se očuvao globalni poredak.
