Premijer Andrej Plenković sastao se u utorak sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina, a ključna tema razgovora bilo je unaprjeđenje zakonodavnog okvira za ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske. Svi su župani ovaj susret ocijenili pozitivnim iskorakom.
Brodsko-posavski župan i predsjednik Hrvatske zajednice županija, Danijel Marušić, nakon sastanka je izjavio kako su se svi župani pozitivno očitovali o izmjenama triju ključnih zakona: Zakona o prostornom uređenju, Zakona o gradnji i Zakona o regionalnom razvoju. Naglasio je da te izmjene idu u smjeru lakšeg i transparentnijeg korištenja fondova te jednostavnije realizacije projekata.
Premijer Plenković istaknuo je da je njihov, već 18. susret, potvrda redovitog i strukturiranog dijaloga Vlade i župana o svim bitnim temama, a posebno onima vezanima uz ravnomjerni regionalni razvoj.
Osniva se Vijeće za regionalni razvoj, novi Zakon uskoro u javnom savjetovanju
Plenković je najavio važnu institucionalizaciju ovog dijaloga: “Ovaj format pokazao se itekako korisnim te smo ga u novom zakonu odlučili institucionalizirati – imat ćemo i Vijeće za regionalni razvoj koje će na temelju zakonske podloge redovito provoditi konzultacije između Vlade, župana i čelnika Udruge gradova i općina.”
Premijer je također primijetio da je na sastanku, nakon lokalnih izbora, prisustvovalo sedam novih župana i županica u odnosu na prethodni mandat. Istaknuo je da je od ukupno 576 jedinica lokalne i područne samouprave došlo do političke promjene u samo 17 posto, što, prema njegovoj ocjeni, potvrđuje da je “devetogodišnja politika stalnog dijaloga, funkcionalne i fiskalne decentralizacije, provedbe projekata imala efekta na ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske”.
Novoimenovana ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Nataša Mikuš Žigman, čiju je dužnost Sabor potvrdio danas, predstavila je novi Zakon o regionalnom razvoju. Na njemu je radio njezin prethodnik Šime Erlić, a bit će pušten u javno savjetovanje za nekoliko dana.
“Kroz Zakon stavljamo veći naglasak na javne politike koje smatramo važnima u kontekstu regionalnog planiranja, a one se odnose na demografiju, socijalne mjere, gospodarstvo i prostorno-okolišne mjere,” navela je ministrica. Zakon predviđa da se u poveznici s ovim mjerama definiraju strateški planovi na regionalnoj i lokalnoj razini.
Po prvi put, Zakonom se definiraju i ciljevi održivog urbanog razvoja, koji se odnose na razvoj pametnih i povezanih gradova, razvoj zelenih gradova radi poboljšanja otpornosti urbanih sredina na klimatske promjene, te razvoj gradova sa snažnim zelenim gospodarstvom. Naglasak se stavlja i na industrijsku tranziciju regija kroz suradnju između gospodarstva i akademskog sektora. Važno je napomenuti da predloženi zakon ne zadire u način izračuna indeksa razvijenosti, ali se mijenja razdoblje ocjenjivanja i razvrstavanja prema stupnju razvijenosti s tri na pet godina.
Bačić najavio novi Zakon o gradnji i Prostornom uređenju, te izmjene Zakona o legalizaciji
Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić, predstavio je konture novih Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju, koji će u javno savjetovanje ići u srpnju, a planirano donošenje je do kraja 2025. godine.
Cilj Vlade je pojednostaviti i ubrzati procedure oko donošenja novih prostorno-planskih dokumenata, kao i ubrzati proceduru ishođenja građevinskih dozvola, posebice za obiteljske kuće i višestambene zgrade. Među novinama, uvodi se nova namjena zemljišta – “priuštivo stanovanje”, što omogućuje jedinicama lokalne samouprave suradnju s državom ili privatnim investitorom za gradnju zgrada za priuštivo stanovanje. Također će se pojednostaviti procedure za izgradnju građevina javne i društvene infrastrukture.
Bačić je najavio i izmjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama do kraja godine. Naglasio je kako to nije nova legalizacija, već se izmjenama izlazi u susret građanima koji su propustili rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju kuća ili zgrada izgrađenih do 21. lipnja 2011. godine, a što im stvara probleme.
Hoće li Međimurje dobiti priliku za razvoj riječnih područja?
Župan Međimurske županije, Matija Posavec, pozitivno se osvrnuo na ovaj prijedlog, naglasivši da bi to dalo priliku onima koji su bili u pravnoj praznini da riješe svoje imovinsko-pravne odnose. Posavec je također predložio da se regionalnim samoupravama omogući veći utjecaj i nadležnost u planiranju i revitalizaciji prostora uz rijeke.
“U Međimurskoj županiji, koja se prostire između dviju velikih rijeka – Mure i Drave – postoje brojni neuređeni prostori uz obale čiji potencijal sada nije iskorišten. Radi se o prostorima s velikim mogućnostima za razvoj turizma te rekreacije. Međutim, zakonska ograničenja usporavaju razvoj projekata te uređenje takvih prostora i stavljanje u službu građana”, objasnio je župan Matija Posavec, naglašavajući važnost iskorištavanja prirodnih resursa Međimurja.
Prije sastanka s ministrom Bačićem, održan je i kolegij župana Hrvatske zajednice županija. Na kolegiju je otvorena tema financiranja projekata iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) te se razgovaralo o dinamici realizacije projekata uvođenja jednosmjenske nastave. Ovo pitanje je iznimno važno Međimurskoj županiji koja je, kao osnivač većine škola na svom području, u novom ulagačkom ciklusu pripremila projektnu i tehničku dokumentaciju i za rekonstrukciju šest školskih kuhinja. Ukupna procijenjena vrijednost ovih projekata iznosi više od 1,5 milijuna eura, a uskoro se očekuje raspisivanje javnog poziva.
Na kolegiju župana također se raspravljalo o izgradnji regionalnih centara za gospodarenje otpadom, kao i o izazovima koje nedovoljni postoci sufinanciranja kapitalnih projekata iz europskih fondova stavljaju pred regionalne samouprave.
