Zastupnici u Europskom parlamentu uputili su snažan apel državama članicama da preispitaju svoje zakonodavstvo i prestanu definirati silovanje isključivo na temelju uporabe sile i nasilja. U izvješću usvojenom velikom većinom glasova, Parlament je jasno naglasio kako se šutnja ili nedostatak otpora nikako ne smiju smatrati pristankom. Cilj ove inicijative je potaknuti Europsku komisiju na predlaganje zakona koji bi uspostavio zajedničku europsku definiciju utemeljenu na dobrovoljnom, informiranom i opozivom pristanku.
Novi standardi zaštite žrtava u EU
Europski parlament u svom izvješću ističe kako se nepostojanje riječi “ne”, prethodna suglasnost ili bilo kakav bivši ili trenutačni odnos ne smiju tumačiti kao pristanak na seksualni čin. Posebno se upozorava na važnost prepoznavanja stanja “privremene paralize” u kojem se žrtva može nalaziti tijekom zločina, a koja onemogućuje pružanje otpora. Izvjestiteljice parlamentarnih odbora, Evin Incir i Joanna Scheuring-Wielgus, naglašavaju potrebu za nadilaženjem zastarjelih zakona kako bi se svim ženama zajamčila jednaka razina pravne zaštite diljem Europske unije.
Stanje i definicija silovanja u Hrvatskoj
Prema važećem Kaznenom zakonu u Hrvatskoj, pristanak se definira kao odluka donesena vlastitom voljom osobe koja je sposobna izraziti takvu odluku. Zakon izričito navodi da pristanka nema u situacijama koje uključuju prijetnju, prijevaru, zlouporabu položaja ili iskorištavanje stanja u kojem osoba nije sposobna pružiti otpor. Međutim, statistički podaci izazivaju ozbiljnu zabrinutost: u Hrvatskoj je tijekom 2025. godine zabilježeno 310 slučajeva silovanja, što predstavlja porast od gotovo petine i najveći broj u proteklom desetljeću. Posebno je porazan podatak da su u 57,7 posto slučajeva počinitelji bile bliske osobe, najčešće bračni partneri.
Političke podjele oko zajedničke regulative
Pitanje zajedničke definicije silovanja izazvalo je oprečne reakcije među hrvatskim eurozastupnicima. Marko Vešligaj (S&D) smatra da načelo “samo da znači da” mora postati standard kako bi se uklonile pravne rupe i osigurala pravda za žrtve. S druge strane, Tomislav Sokol (EPP/HDZ) bio je suzdržan pri glasanju, upozoravajući da borba protiv nasilja ne smije postati alat za promicanje ideoloških ciljeva. Sokol je također povezao rast stope silovanja s masovnom imigracijom iz trećih zemalja, što je stav koji dijele i desni zastupnički klubovi (PfE i ECR) koji se protive izvješću, smatrajući da kazneno pravo mora ostati u isključivoj nadležnosti država članica.
