U organizaciji Zajednice žena HDZ-a “Katarina Zrinski” održan je panel “Sigurnost i jednakost za sve žene – nulta tolerancija na nasilje” u povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama te je istaknuto da je zakonodavni okvir poboljšan, ali i dalje postoje problemi u njegovoj provedbi.
Koordinatorica Ženske sobe, Maja Mamula rekla je da statistike ne odaju pravo stanje kad je u pitanju nasilje nad ženama i nasilje u obitelji. “Možemo reći da imamo značajno manji broj prijava prekršajnih nasilja u obitelji i značajan porast kaznenih prijava za nasilničko ponašanje u obitelji”.
Kazala je da su na razini zakonodavstva, kroz rad Ministarstva pravosuđa i Ministarstva socijalne zaštite, učinjeni značajni koraci te da postoji osjećaj napretka. “Međutim, zabrinjava me što se zakoni u praksi ne primjenjuju na odgovarajući način i što sustav podrške žrtvama još uvijek nije zadovoljavajući”, dodala je.
Ističe da društvo često minimalizira i trivijalizira iskustva žrtava, osobito kod seksualnog nasilja, zbog čega žene strahuju od neugodnog i retraumatizirajuće postupka. Od prijave ih, kaže, odvraća strah od dugotrajnih procesa, blagih kazni za počinitelje te nedostatka zaštite, osobito kod nasilja u obitelji. Naglasila je i strah od stigmatizacije, nevjerovanja i dodatnog maltretiranja tijekom postupka, što smatra duboko ukorijenjenim društvenim problemom.
Ženska grupa Karlovac “Korak”: Nasilje je zadnjih godina puno svirepije
Mirjana Duduković iz Ženske grupa Karlovac “Korak” kazala je da je nasilje u obitelji danas puno svirepije nego kada su otvorili sklonište 2002. godine. “Tada su žene dolazile pretučene. Danas kao da je to nasilje planirano od psihološkog do seksualnog i ženama je to jako teško trpjeti, a problem je što žene jako puno trpe”, kazala je.
Duduković je rekla da žena koja prijavi nasilje “uvijek mora nešto dokazivati”. Kazala je da policija najprije odradi posao i napravi prijavu te da je onda slučaj na državnom odvjetništvu i sudstvu. Problem je, navodi, kada žena završi u skloništu gdje može boraviti do godinu dana, a u tom se vremenu ne završi razvod braka i postupak skrbništva za djecu.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan kazao je da je Hrvatska, kada se govori o femicidu, uz Cipar prepoznata u EU kao predvodnica u pružanju kazneno pravne zaštite. “Zadnjim izmjenama uveli smo i novo kazneno djelo teško ubojstvo ženske osobe, koje se, zapravo, naziva i u javnosti i u medijima femicid”, istaknuo je.
“Kada govorimo o sankcijama, onda i sami znate da smo za to kazneno djelo predvidjeli najmanje deset godina, odnosno kaznu dugotrajnog zatvora od 25 do 40 godina”, podsjetio je.
Habijan: Ubrzani postupci, ukinuta zastara
Naveo je da je od kada je to kazneno djelo uvedeno u praksu bilo sedam podignutih optužnica, od toga šest za počinjenje femicida, četiri presude, od čega jedna pravomoćna. “Ono što je ključno, bez obzira radi li se o nasilju nad ženama, rodno uvjetovanom nasilju ili o nasilju u obitelji, jest da se radi po hitnom postupku”, kazao je i napomenuo da se išlo u izmjene zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, ali i zakona o kaznenom postupku, upravo da bi se takvi postupci ubrzali.
“Ono što kao ministar mogu jest osigurati zakonski okvir, ali uvijek naglašavam – nije sve na izvršnoj vlasti, nije sve na zakonu i normativnom okviru, već i na onima koji te zakone primjenjuju”, kazao je Habijan govoreći o brzini postupaka kod rodno uvjetovanog i obiteljskog nasilja. Naglasio je da je ukinuta zastara za kazneni progon, ali i zastara za izvršenje kazni zatvora kada se radi o femicidu.
Ministar se osvrnuo i na podmetanje požara u neboderu Vjesnika i eventualnim izmjenama zakona za sankcioniranje maloljetnika. “Što se tiče mlađih punoljetnika, odnosno osoba koje odgovaraju po posebnom zakonu o sudovima za mladež, mislim da su sankcije predviđene na neki način prilagođene tom kontekstu. Ako kompariramo s drugim zemljama EU ili članicama Vijeća Europe, one odgovaraju istima”.
“Što se tiče dobne granice, i to je bila tema u zadnje vrijeme. Mislim da je ona postavljena tako da je nije potrebno mijenjati. Dakle, to je komparativno usklađeno s drugim državama članicama EU i Vijeća Europe. Što se tiče kaznenopravnih sankcija, mislim da svatko treba odgovarati proporcionalno težini počinjenog kaznenog djela”, kazao je Habijan dodajući da ne vidi potrebu za izmjenama propisa.
Piletić: Izmjenom zakona ojačan je položaj žrtve
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić podsjetio je da su kroz državni proračun posljednjih nekoliko godina izgrađene sigurne kuće u svakoj županiji.
Naglasio je i da je izmijenjen niz zakona, kako Obiteljski zakon tako i zakon o socijalnoj skrbi, čime je ojačan položaj žrtve u odnosu na počinitelja.
“Nema više medijacije ako postoji saznanje o nasilju. Uspostavili smo alimentacijski fond, gdje država preuzima ulogu ovršitelja za one koji ne sudjeluju u odgoju, obrazovanju i uzdržavanju djece, kako žrtva ne bi sama morala potraživati ono što joj je sud dodijelio”, zaključio je Piletić.
