Splitska i hrvatska umjetnička scena jučer je, u ponedjeljak, u Zavodu za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu, svjedočila svečanoj promociji prve monografije posvećene Andriji Krstuloviću (1912.–1997.), jednom od najznačajnijih splitskih i hrvatskih kipara 20. stoljeća. Ova monografija, objavljena u izdanju Sveučilišta u Splitu, prvi je cjeloviti prikaz njegovog bogatog i raznolikog opusa, vraćajući u fokus umjetnika čije djelo, iako utkano u vizualni identitet Splita, nije uvijek dobivalo zasluženu pažnju.
Cjelovit pogled na opus koji je oblikovao grad
Monografiju potpisuju Margarita Sveštarov Šimat i Ivo Šimat Banov, dok su urednici akademik Kažimir Hraste i Helena Trze Jakelić. Autorica Margarita Sveštarov Šimat u ogledu „Kipar u strukturama dugog trajanja“ ističe Krstulovića kao umjetnika koji je, iako često u sjeni autoriteta Ivana Meštrovića, uspio oblikovati vlastiti, prepoznatljiv izraz. Njegov trag u javnom prostoru Splita i Dalmacije je neizbrisiv.
„Od njegovih radova posebno se ističu tri spomenika koji su postali prepoznatljiv simbol Splita – spomenik Neznanom pomorcu na Katalinićevom brijegu, božica pravde ispred suda i kultni ‘Osmijeh suncu’,” naglasila je Sveštarov Šimat.
Nepoznata djela i idealistička vizija
Osim već poznatih djela, monografija otkriva i bogat opus nedovršenih projekata u glini koji se čuvaju u Krstulovićevu ateljeu u Gospinici na Pojišanu. „U današnjim suvremenim okolnostima ti projekti i koncepti dobivaju posebno značenje te otvaraju uvid u njegovu idealističku viziju epsko-lirskog opusa Dalmatinske zagore, područja između Biokova i Mosora,” rekla je Sveštarov Šimat. Dodala je kako nam „taj svijet oblikovan u glini i sádru sada se sagledava kroz ovu monografiju koja nam pokazuje koliko nam je Krstulović ostavio, ne samo kroz tri spomenika, već i niz drugih vrijednih djela.”
Povratak zaboravljenog majstora
Rektor Sveučilišta u Splitu, Dragan Ljutić, istaknuo je važnost ponovnog stavljanja Krstulovića u prvi plan. „Želimo Krstulovića ponovno staviti u prvi plan jer je on jedan od velikih znalaca, istaknuti kipar koji je na neki način i zaboravljen,” poručio je rektor Ljutić. Zahvalio je akademiku Hrasteu i Heleni Trze Jakelić na uloženom trudu da ova monografija ugleda svjetlo dana, ističući kako kroz nju javnost može u potpunosti upoznati djelo Andrije Krstulovića, koji je, između ostalog, bio i desna ruka samog Ivana Meštrovića.
Iako Krstulović za života nije imao mnogo samostalnih izložbi, njegova su djela uvrštena u značajne kolekcije, a neka su čak poklanjana i svjetskim državnicima poput kraljice Elizabete II i predsjednika Nehrua. Bio je dobitnik više priznanja, uključujući prestižnu Nagradu Grada Splita 1982. godine.
Andrija Krstulović preminuo je 1997. godine u Splitu, ostavivši iza sebe djelo koje, kako navode autori monografije, „nije tražilo aplauz – već vječnost.” Ova monografija potvrda je te vječnosti i poziv na ponovno otkrivanje jednog od najsjajnijih dragulja hrvatske kiparske baštine.
