Saborski zastupnik Nezavisne platforme Sjever, Ivica Baksa, javno je upozorio na alarmantne poteškoće s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom u Hrvatskoj prilikom ostvarivanja svojih zakonskih prava. Poseban naglasak stavio je na iznimno duga čekanja na vještačenja te na administrativne prepreke koje koče primjenu Zakona o inkluzivnom dodatku.
“Kažu da je strpljen – spašen. Ali u Hrvatskoj, ako si osoba s invaliditetom i čekaš nalaz Zavoda za vještačenje, onda si prije strpljen – zaboravljen. A ako ti treba inkluzivni dodatak, osobni asistent ili ortopedsko pomagalo – onda si strpljen, pa ignoriran, pa obespravljen”, poručio je Baksa u svom priopćenju.
Zastupnik je istaknuo da je krajem prošle godine ostalo neriješeno više od 105 tisuća zahtjeva za vještačenje, što znači da ogroman broj osoba s invaliditetom i dalje čeka ostvarenje osnovnih prava poput inkluzivnog dodatka, prava na osobnog asistenta, ortopedska pomagala ili tuđu njegu.
Baksa je upozorio da je cijeli sustav – od Zavoda za vještačenje do centara za socijalnu skrb – preopterećen, potkapacitiran i nepripremljen za primjenu novog Zakona o inkluzivnom dodatku. Ironično, umjesto poboljšanja, novi je zakon mnogima dodatno otežao život. Posebno je naglasio apsurdnu situaciju u kojoj osobe s trajnim oštećenjima, dokumentiranim prije 2014. godine, sada moraju prolaziti novo vještačenje.
Osvrnuo se i na specifičan slučaj osoba oboljelih od multiple skleroze, progresivne i nepredvidive bolesti koja u Hrvatskoj pogađa 8518 registriranih osoba. Kriteriji poput Barthelovog indeksa, koji se koristi za određivanje prava na inkluzivni dodatak, ne uzimaju u obzir specifičnosti i fluktuacije ove bolesti. “Što ako osoba jedan dan može hodati, a drugi dan ne? Što ako joj ruke drhte dok jede? Barthelov indeks to ne vidi”, rekao je Baksa, navodeći primjer pjevačice Anđe Marić, kojoj sustav, unatoč borbi s bolešću, osporava prava.
Zastupnik Baksa naglasio je da trideset dana, koliko zakon propisuje za donošenje rješenja o inkluzivnom dodatku, nije samo broj već zakonska obveza. “A kad imamo 105 tisuća ljudi još u redu – to više nije kašnjenje. To je institucionalna nepravda”, zaključio je.
Nezavisna platforma Sjever iznijela je i konkretne prijedloge za rješenje ovog gorućeg problema:
- Hitno zapošljavanje dodatnih vještaka i administrativnog osoblja.
- Ukidanje nepotrebnih birokratskih koraka.
- Vraćanje ovlasti Zavodu za vještačenje da automatski odobrava prava.
- Revizija Barthelovog indeksa kao kriterija za odobrenje inkluzivnog dodatka.
- Trajno ukidanje dodatnog vještačenja za osobe s dokazanim trajnim invaliditetom.
Ovim prijedlozima Nezavisna platforma Sjever nastoji osigurati da sustav socijalne skrbi ponovno služi onima kojima je najpotrebniji, umjesto da bude “simulator čekanja”.
