Diplomatski odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Europe ušli su u novu, krajnje neizvjesnu fazu. Osam europskih država, koje su se našle na udaru najavljenih carina američkog predsjednika Donalda Trumpa, uputilo je u nedjelju zajedničku izjavu u kojoj upozoravaju da ovakve mjere stvaraju rizik od opasne silazne spirale za globalnu stabilnost. Povod ovom zaoštravanju je otvorena podrška tih zemalja Danskoj po pitanju Grenlanda, što je Bijela kuća protumačila kao izravno ugrožavanje svojih strateških interesa.
Jedinstvo europskih saveznika i zaštita suvereniteta
Zajedničku izjavu potpisali su predstavnici Ujedinjenog Kraljevstva, Danske, Finske, Francuske, Njemačke, Nizozemske, Norveške i Švedske. Ove zemlje, koje su koordinirano poslale svoje vojnike na Grenland, naglasile su da prijetnje gospodarskim sankcijama izravno potkopavaju transatlantske odnose. Poručile su kako ostaju ujedinjene u zaštiti vlastitog suvereniteta, ali su i dalje spremne na dijalog koji se mora temeljiti na principima teritorijalnog integriteta iza kojih čvrsto stoje, izražavajući pritom punu solidarnost s Kraljevinom Danskom i narodom Grenlanda.
Arktička sigurnost i vojna suradnja unutar NATO-a
Kao članice NATO-a, potpisnice su istaknule da je jačanje arktičke sigurnosti zajednički interes cijelog saveza. U tom kontekstu, aktualna vojna vježba pod nazivom ‘Arktička izdržljivost’ predstavljena je kao nužan odgovor na obrambene potrebe regije, uz jasno pojašnjenje kako ona ne predstavlja prijetnju nikome. Europski lideri smatraju kako bi fokus trebao ostati na sigurnosnoj suradnji, a ne na uvođenju trgovinskih barijera koje bi mogle destabilizirati svjetska tržišta.
Francuska inicijativa i aktivacija „gospodarske bazuke“
Dok diplomacija pokušava smiriti tenzije, Pariz već povlači konkretne poteze prema Bruxellesu. Suradnici francuskog predsjednika Emmanuela Macrona otkrili su kako Francuska od Europske unije traži aktiviranje Instrumenta za borbu protiv prisile. Ovaj moćni mehanizam, u diplomatskim krugovima prozvan ‘gospodarska bazuka’, osmišljen je upravo za suzbijanje ekonomskih prijetnji trećih strana. Ako Trumpova administracija ne odustane od najavljenih mjera, Europska unija mogla bi odgovoriti ograničavanjem pristupa javnim natječajima američkim tvrtkama ili uvođenjem restrikcija u trgovinskim sektorima u kojima SAD ostvaruje značajan suficit.
