U Hrvatskom saboru u četvrtak je predstavljen prijedlog izmjena Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, kojim Vlada planira nastaviti dosad neviđen investicijski ciklus u vrtiće. Državni tajnik Stipe Mamić istaknuo je kako je u proteklih deset godina broj djece u sustavu porastao za više od 27.000, dok je od 2016. godine u izgradnju i opremanje objekata uloženo preko 530 milijuna eura. Ambiciozni planovi predviđaju da će završetkom tristotinjak tekućih projekata u iduće dvije do tri godine obuhvat djece vrtićke dobi doseći punih 100 posto, dok će se znatno povećati i broj mjesta u jaslicama, koji trenutno iznosi 54 posto.
Ključna novost u zakonu je integracija uredbe o fiskalnoj održivosti dječjih vrtića izravno u zakonski okvir. Time država trajno preuzima obvezu sufinanciranja svih dječjih vrtića, neovisno o tome jesu li im osnivači gradovi, općine ili vjerske i privatne organizacije. Također, zbog kroničnog nedostatka kadrova, uvodi se mogućnost zapošljavanja učitelja razredne nastave u vrtićima, uz uvjet polaska posebnog programa prekvalifikacije. Državni tajnik je naglasio kako su upisne kvote na fakultetima već povećane te da ne očekuje probleme u funkcioniranju sustava, unatoč demografskim izazovima.
Rasprava je ipak otkrila duboko neslaganje između vladajućih i oporbe, ponajviše oko pitanja plaća odgojitelja. Oporbeni zastupnici, predvođeni Mirom Buljem (Most) i Ankom Mrak-Taritaš (Glas), upozorili su na nepravednu praksu prema kojoj plaće ovise o proračunskoj snazi pojedine općine. Iako zakon propisuje izjednačavanje plaća odgojitelja s učiteljima u osnovnim školama, u praksi su razlike goleme, zbog čega oporba zahtijeva da država u potpunosti preuzme financiranje plaća. Marija Lugarić (SDP) kritizirala je prijedlog kao “administrativno krpanje” i predložila da država sufinancira najmanje 50 posto ekonomske cijene vrtića za svako dijete, neovisno o mjestu stanovanja.
Mamić je te prijedloge odbacio, pojašnjavajući da bi preuzimanje plaća od strane države bilo u suprotnosti s procesom decentralizacije. Prema njegovim riječima, gradovi i općine dobivaju sredstva koja mogu slobodno raspoređivati za plaće, smanjenje cijena za roditelje ili infrastrukturu. Dok vladajući naglašavaju da se trenutno gradi ili obnavlja oko 500 vrtića, oporba ustraje u tvrdnji da bez ujednačenog financiranja ljudi u sustavu i dalje neće imati jednake uvjete rada, što dugoročno ugrožava kvalitetu predškolskog odgoja u siromašnijim krajevima Hrvatske.
