Američki predsjednik Donald Trump dodatno je podigao tenzije u međunarodnim odnosima izjavivši u petak kako bi mogao nametnuti carine zemljama koje se protive planu Sjedinjenih Država da preuzmu kontrolu nad Grenlandom.
Carine kao sredstvo pritiska
Tijekom događaja u Bijeloj kući posvećenog zdravstvenoj skrbi u ruralnim područjima, Trump je podsjetio na svoje ranije prijetnje europskim saveznicima carinama na lijekove, dodavši kako bi isti model mogao primijeniti i u slučaju spora oko Grenlanda.
„Mogao bih uvesti carine onim zemljama koje se ne slože po pitanju Grenlanda. Taj nam je otok potreban za nacionalnu sigurnost i spreman sam to učiniti“, poručio je Trump iz Bijele kuće.
Strateški značaj i vojna opcija
Predsjednik SAD-a već tjednima inzistira na tome da je mineralima bogat i strateški smješten otok ključan za američku sigurnost. Trump je ranije čak spomenuo i vojnu opciju kao mogućnost zauzimanja otoka. Danska i lokalna vlada Grenlanda oštro su odbacile takve tvrdnje, naglasivši da otok nije na prodaju te da su prijetnje silom među saveznicima „nepromišljene“.
Trump je, međutim, ponovio svoje sumnje u sposobnost Danske da zaštiti otok od eventualnih ruskih ili kineskih aspiracija. Kao odgovor na njegove pritiske, Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo poslale su simboličan broj vojnog osoblja na otok, dok Danska planira trajniju prisutnost NATO-a.
Trgovinska politika pod povećalom
Otkako je započeo svoj drugi mandat, Trump učestalo koristi carine kao diplomatsko oružje. Početkom tjedna najavio je stopu od 25 % za svaku zemlju koja posluje s Iranom, a sada tu politiku proširuje i na pitanje Grenlanda.
Ipak, Trumpova agresivna trgovinska strategija suočava se s pravnim preprekama unutar SAD-a. Vrhovni sud trenutno razmatra ustavnost i zakonitost širokog spektra njegovih carina, što bi moglo ograničiti predsjednikovu moć u provođenju ekonomskih sankcija prema saveznicima.
