Danas se obilježava Svjetski dan močvarnih staništa (2. veljače), a Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije tim je povodom istaknulo kako su ovi sustavi u Hrvatskoj još uvijek relativno dobro očuvani, no određena staništa pokazuju manje povoljne trendove. U Hrvatskoj je evidentirano gotovo 3900 močvarnih lokaliteta, od kojih pet ima međunarodni značaj prema Ramsarskoj konvenciji: Kopački rit, Lonjsko polje, Neretva, Crna mlaka i Vransko jezero. Ovi su prostori ključni za očuvanje bioraznolikosti, ali i kao prirodni štit od poplava te regulator klime jer pohranjuju goleme zalihe ugljika.
Ovogodišnji slogan “Močvarna staništa i tradicionalno znanje: Slavimo kulturnu baštinu” naglašava neraskidivu vezu između čovjeka i prirode. Ministarstvo upozorava da je u posljednjih 50 godina ljudskim djelovanjem uništeno više od 30 % svjetskih močvara, zbog čega se u Hrvatskoj provode aktivne mjere obnove poput uklanjanja barijera u vodotocima, košnje i ponovnog povezivanja prirodnih tokova rijeka. Takvi projekti ne samo da štite rijetke biljne i životinjske vrste, već i povećavaju otpornost Hrvatske na klimatske promjene.
[Slika: Vodena površina Kopačkog rita bogata pticama i autohtonom vegetacijom]
Osim prirodne važnosti, močvare u Hrvatskoj imaju i snažnu kulturnu dimenziju, oblikujući stoljećima način života kroz šaranske ribnjake, obalne solane i poplavne nizine. One su čuvari pitke vode i biološki najbogatija područja, zbog čega njihovo očuvanje ostaje strateški prioritet. Obilježavanje ovog dana služi kao podsjetnik da su održivo upravljanje i tradicionalna znanja lokalnih zajednica ključni za opstanak ovih osjetljivih ekosustava u budućnosti.
