Hladnija zima potiče snažniju potrošnju i brže prazni europska skladišta plina, a tu je i prekid tokova prirodnog plina kroz Ukrajinu, pa se stoga iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) pitaju što će biti s cijenama i opskrbom plinom te dolazi li drugi val energetske krize
“Prekid tokova prirodnog plina kroz Ukrajinu ponovno je zakuhao uvijek aktualno pitanje: što će biti s cijenom i opskrbom plina te dolazi li drugi val energetske krize?”, pita glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojiću u najnovijoj HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna.
Naime, na prijelazu iz stare u novu godinu cijena prirodnog plina skočila je nadomak 50 eura po megavatsatu (MWh), nakon što je još u listopadu prošle godine bila uglavnom stabilna u intervalu od 35-38 eura, navode iz HUP-a.
Glavni razlog za ponovni skok cijena plina su svakako niže no očekivane temperature koje potiču veću potrošnju zbog čega se plinska skladišta brže prazne. Krajem prosinca, izvlačenje plina iz skladišta najjače je u posljednje tri zimske sezone i to za čak 13 posto u odnosu na prosjek tog razdoblja.
Do ove zime, navodi se, Europa je pokrivala jaz u opskrbi plina putem smanjene potrošnje kao i nabavkom LNG-a od drugih zemalja poput SAD-a, Katara i Alžira.
Ovosezonska potrošnja izlazi iz okvira
Međutim, ovosezonska potrošnja izlazi iz okvira, pa je popunjenost skladišta plina u Uniji od početka 2025. svega 69 posto ili 15 postotnih bodova manja nego lani u isto vrijeme, upozoravaju iz HUP-a.
U 2023. i 2024. godini razina zaliha plina u EU krajem ožujka bila je na razini između 56 i 58 posto, dok bi aktualnim tempom potrošnje popunjenost mogla pasti na 30-40 posto. “To bi pak impliciralo snažno povećanje kupovine plina, naročito LNG-a kako bi se obnovile razine skladišta do sljedeće zime, ali po znatno većim cijenama, što predstavlja značajnu opasnost za potrošače”, napominju iz poslodavačke udruge.
