Godine 1573. Hrvatska je bila poprište snažnog seljačkog ustanka, poznatog kao Seljačka buna. Predvođeni karizmatičnim Matijom Gupcem, seljaci su se pobunili protiv teškog feudalnog ugnjetavanja i nepravednih poreza, tražeći pravedniji društveni poredak. Njihova borba, iako krvavo ugušena, ostavila je dubok trag u hrvatskoj povijesti.
Nakon što su seljaci uzaludno tražili pomoć od cara i bana zbog zlodjela stranih plemića, posebice Franje Tahija, odlučili su prestati plaćati nametnute poreze. Tahi je na to odgovorio slanjem svojih plaćenika, no seljaci su se organizirali i oružjem im se suprotstavili. Hrvatski sabor proglasio je seljake izdajicama, što je bio okidač za sveopći ustanak protiv feudalnih gospodara.
Za vođu bune izabran je Ambroz Gubec iz Gornje Stubice, kasnije poznat kao Matija Gubec. Ustanici nisu samo htjeli svrgnuti nepravedni feudalni poredak, već su imali i ambiciozan program: ukidanje plemstva i stvaranje samostalne seljačke države sa sjedištem u Zagrebu. Planirali su uspostaviti seljačku vladu koja bi upravljala porezima i organizirala obranu od Turaka. Uz Gupca, ključni suradnici bili su Ilija Gregorić, Andrija i Ivan Pasanec, Nikola Pozepc, Vinko Lepoić, Ivan Mogaić i drugi.
U noći s 27. na 28. siječnja 1573. godine, buna je započela napadom na Cesargrad. Ustanak se brzo proširio i zahvatio 60 vlastelinstava na području Hrvatske i Slovenije. Ustanici su se podijelili u tri skupine:
- Ilija Gregorić vodio je ustanike na slovenskom području.
- Ivan Pasanec zapovijedao je snagama između Save i Kupe.
- Matija Gubec predvodio je ustanike u Hrvatskom zagorju.
Slom ustanka:
Nakon početnih uspjeha, feudalna vojska je ubrzo slomila ustanak. Gubec je s dijelom ustanika krenuo iz Donje Stubice prema Zaboku i osvojio kuriju Šimuna Keglevića kod Krapine. No, već 5. veljače kod Krškog su slovenske kmetove rastjerali žumberački uskoci, a dan kasnije podban Gašpar Alapić porazio je glavninu kmetske vojske kod Kerestinca. Uslijedili su porazi ustanika kod Planine, Jurkloštra i Jastrebarskog.
Odlučujuća bitka odigrala se 9. veljače 1573. godine kod Stubičkih Toplica. Oko 6000 slabo naoružanih seljaka, bez konjice, pružilo je žestok otpor brojčano i oružano nadmoćnijoj plemićkoj vojsci (oko 5000 vojnika). Ipak, uz pojačanje, plemićka je vojska odnijela pobjedu. U bitki je poginuo Ivan Mogaić, a Matija Gubec je zarobljen.
Matija Gubec je odveden u Zagreb i 15. veljače 1573. godine pogubljen na Trgu svetog Marka na okrutan način: okrunjen je užarenom krunom, a potom rasčetvoren.
Iako je Seljačka buna krvavo ugušena, ostavila je snažan dojam. Pokazala je snagu seljačkog otpora i težnju za pravednijim društvom. Matija Gubec postao je simbol borbe protiv nepravde i ugnjetavanja, a Seljačka buna važan dio hrvatske povijesti.
