Samo za opremanje primarne zdravstvene zaštite do kraja 2029. predviđeno je gotovo 59 milijuna eura bespovratnih sredstava iz EU fondova. Pozivi su upućeni županijama i Gradu Zagrebu, a partneri im mogu biti domovi zdravlja i zavodi za hitnu medicinu.

Novost je da se sredstva dijele prema jasnom ključu – gotovo 50 posto namijenjeno je ruralnim i brdsko-planinskim područjima, dok ostatak odlazi urbanim središtima. Na taj se način nastoji ispraviti dosadašnja praksa u kojoj su županije same raspoređivale sredstva, često na uštrb udaljenih mjesta.

Kapitalna ulaganja – poput kupnje opreme, vozila i uređenja prostora – financiraju se kroz EU-ov Program konkurentnost i kohezija, dok se edukacija i specijalizacije liječnika podupiru iz Europskog socijalnog fonda.

Nova oprema, digitalni uređaji i vozila 

Na popisu opreme nalaze se uređaji koji su postali obvezni u ordinacijama primarne zaštite. Riječ je o opremi za brzo prepoznavanje akutnih stanja u hitnim službama, digitalnim rendgenskim uređajima, ultrazvuku, ginekološkoj i stomatološkoj opremi.

Po prvi put tu su i automobili za mobilne timove – uz već postojeće palijativne timove, sada i za nove mobilne psihijatrijske službe. Ovdje se, međutim, javlja problem jer EU kroz zelenu tranziciju potiče kupnju električnih vozila koja su znatno skuplja i zahtijevaju punionice. Zbog toga županije često kalkuliraju između električnih i klasičnih automobila, navode u Ministarstvu.

Svoje ordinacije na ovaj način mogu opremiti i privatni liječnici koji rade u zakupu prostora domova zdravlja. Njihove ordinacije također se mogu opremiti suvremenim uređajima, a oprema ostaje domu zdravlja nakon što liječnik ode u mirovinu. Time se jamči kontinuitet zdravstvene skrbi i bolja opremljenost sustava na dulji rok.

Do 30 posto sredstava može se koristiti i za građevinske radove, ali samo u smislu adaptacije postojećih prostora, a ne za gradnju novih objekata. Uz opremu, predviđen je i manji segment edukacije za korištenje novih uređaja.

Specijalizacije u domovima zdravlja i hitnoj medicini

Iz Europskog socijalnog fonda osigurano je 35,1 milijun eura za specijalističko usavršavanje liječnika u domovima zdravlja i županijskim zavodima za hitnu medicinu.

Poziv je otvoren od 7. ožujka 2024. do kraja 2025., a projektni prijedlozi podnose se putem sustava eKohezija.

Prihvatljive su specijalizacije u jedanaest grana medicine, od obiteljske, pedijatrije i ginekologije do psihijatrije, neurologije i radiologije.

Najniži iznos bespovratnih sredstava po projektu iznosi 225 tisuća eura, a najviši gotovo pet milijuna. Sve djelatnosti specijalističkog usavršavanja prihvatljive su za financiranje do kraja 2029. godine.

Jedna specijalizacija obiteljske medicine, koja traje četiri godine, stoji oko 120 tisuća eura – odnosno oko 30 tisuća eura godišnje. Sredstva pokrivaju plaće specijalizanata i troškove njihova školovanja. Isplaćuju se u ratama svaka tri mjeseca, a moguće je i naknadno refundiranje sredstava za one koji su specijalizaciju započeli vlastitim financiranjem.

U slučaju opravdanih razloga – poput dugotrajne bolesti, rodiljnog dopusta ili smrti specijalizanta – država preuzima trošak prema EU, čime se uklanja rizik za specijalizanta da će morati vraćati sredstva ako iz opravdanih razloga ne završi specijalizaciju u predviđenom roku.

Po prvi put specijalizacije i za privatne timove

Posebnu novost donosi poziv otvoren od 7. srpnja do 31. prosinca 2025., vrijedan 4,9 milijuna eura, koji se odnosi na liječnike zaposlene u privatnim timovima s ugovorom s HZZO-om, a koji su sastavni dio Mreže javne zdravstvene službe.

Ugovorni privatni liječnici i ustanove moći će prijaviti specijalizacije u obiteljskoj medicini, pedijatriji i ginekologiji. Privatna ordinacija ili grupna praksa može dobiti jednog specijalizanta, a privatna ustanova njih dvoje.

U Ministarstvu naglašavaju da formalno-pravno ne postoji nasljeđivanje ordinacija, ali postoji mehanizam njihova prijenosa kojim se osigurava kontinuitet rada.

Kada liječnik ode u mirovinu, novi liječnik može otvoriti vlastitu praksu u istom prostoru i zatražiti ugovor s HZZO-om, uz potpise pacijenata koji žele ostati kod njega. Također, zaposlenici domova zdravlja nakon godinu dana mogu zatražiti prelazak u privatnu praksu.

Drugim riječima, iako nema zakonskog „nasljeđivanja“, postoji mehanizam koji omogućuje da zaposlenik u privatnoj ordinaciji nastavi u njoj raditi kao nositelj privatne prakse.

Mobilne ljekarne i ambulante

U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti uvedene su mobilne ljekarne – šest vozila za kontinentalne županije i dvije brodice za zadarske otoke.

Već sada opslužuju desetke manjih mjesta i otoka bez stalne ljekarne.

Do sredine 2026. u rad će biti puštene i 33 mobilne ambulante – specijalizirana vozila opremljena poput ordinacija obiteljske medicine.

U njima će liječnik i medicinska sestra obilaziti udaljena sela i otoke, obavljati preglede, propisivati terapije i izdavati uputnice. Najveći broj vozila dobit će Vukovarsko-srijemska županija (tri), a ostale po jedno do dva vozila.

Prijedlog o 30-postotnoj stimulaciji još nije razmatran

U medijima se proteklih dana spominjalo da bi liječnici na otocima mogli dobiti 30-postotnu stimulaciju, no iz Ministarstva zdravstva ističu da takav prijedlog još nije službeno razmatran.

Početkom 2025. osnovana je radna skupina koja analizira načine za poboljšanje radnih uvjeta u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Raspravlja se o administrativnom rasterećenju, boljim modelima ugovaranja, mentorstvu za mlade liječnike te o većem financijskom vrednovanju rada u primarnoj zaštiti.

U pripremi je i novi Zakon o otocima, koji bi otočnim županijama trebao omogućiti izravna sredstva za zadržavanje zdravstvenog kadra, no konkretni postoci i iznosi još nisu definirani.

Vedrana Larva