Kremlj je u subotu priopćio da je sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim moguć, ali isključivo pod uvjetom da se postignu konkretni dogovori. Istovremeno, Moskva izražava sumnje oko toga tko bi legitimno potpisao te dokumente s ukrajinske strane.
Glasnogovornik Kremlja Dimitrij Peskov nije precizirao koje sporazume Rusija traži kao preduvjet za susret dvojice čelnika. “Takav sastanak, kao ishod rada izaslanstava dviju strana kako bi se polučili određeni rezultati u obliku sporazuma, je moguć. Mi to smatramo mogućim”, rekao je Peskov.
Međutim, Peskov je dodao i ključnu opasku koja otkriva temeljnu prepreku za Moskvu: “Istovremeno, pri potpisivanju dokumenata oko kojih bi se izaslanstva složila, za nas ostaje glavno i temeljno pitanje: tko točno će potpisati te dokumente na ukrajinskoj strani.” Ova izjava dolazi u kontekstu ranijih sumnji koje je Putin izrazio o legitimnosti Zelenskija kao predsjednika, s obzirom da mu je predsjednički mandat istekao prošle godine. U Ukrajini je na snazi ratno stanje, zbog čega datum novih izbora još nije određen.
Putin i Zelenski nisu se sastali od prosinca 2019. Unatoč tome što je Zelenski bio spreman sastati se sa šefom Kremlja ranije ovog tjedna u Turskoj, Putin je umjesto toga poslao tim savjetnika i dužnosnika. Ti su se ruski pregovarači u petak u Istanbulu sastali s ukrajinskim izaslanstvom, što su bili prvi direktni pregovori dviju strana od ožujka 2022. Ovaj razvoj događaja signalizira oprezan, ali potencijalno otvoren put prema daljnjim diplomatskim naporima, pod uvjetom da se riješe sporni uvjeti i pitanja legitimiteta.
Ruski su pregovarači na mirovnim pregovorima u Istanbulu zatražili da, prije nego što pristanu na prekid vatre, Ukrajina povuče svoje snage iz svih ukrajinskih područja koje svojata Moskva, rekao je u subotu visoki ukrajinski dužnosnik upoznat s pregovorima.
Taj zahtjev, uz ostale koji su izneseni u petak, izlazi izvan okvira nacrta mirovnog sporazuma koji je SAD predložio prošli mjesec nakon konzultacija s Moskvom.
Prvi direktni pregovori u Istanbulu između dviju strana u tri godine završili su dogovorom o razmjeni ratnih zarobljenika, bez sporazuma o prekidu vatre.
Prema ukrajinskom dužnosniku, Rusi su kao uvjete za mirovni sporazum predložili povlačenje ukrajinskih vojnika iz Donecka, Zaporižja, Hersona i Luhanska i tek nakon toga bi došlo do prekida vatre.
Rusija većim dijelom kontrolira sve te regije, no ukrajinska vojska se još uvijek bori u nekim dijelovima.
Moskva nadalje traži da međunarodna zajednica prizna pet područja Ukrajine kao ruska. Uz Doneck, Luhansk, Zaporižje i Hesron traži se i priznavanje Krima, anektiranog 2014., kao dijela ruskog teritorija.
U američkom prijedlogu se nalazi ‘de jure’ (zakonsko) priznavanje samo za Krim i ‘de facto’ (činjenično) priznanje za dijelove ostalih regija pod ruskom kontrolom.
Moskva je tražila da se sve strane odreknu prava na ratnu odštetu, dok SAD traži da Ukrajina dobije nadoknadu.
Ukrajinski dužnosnik je rekao da su ruski pregovarači te zahtjeve iznijeli verbalno, a ne napismeno.
Ukrajina je ocijenila da je ruska pregovaračka pozicija u Istanbulu pokazala da Moskva nije ozbiljna u vezi postizanja mira, a europski saveznici Kijeva traže od američkog predsjednika Donalda Trumpa da nametne nove sankcije Rusiji.
Kijev i europski saveznci su sastavili alternativni prijedlog prema kojem bi prvo nastupio prekid vatre, a tek ona počeli pregovori. Također odbijaju rasprave o teritorijalnim pitanjima do neke kasnije faze.
