Hrvatski sabor u petak je jednoglasno izglasao paket od tri zakona kojima se ispravlja dugogodišnja nepravda prema radnicima koji su bili profesionalno izloženi azbestu. Ovi zakoni donose tri ključne promjene: proširenje popisa bolesti, bržu isplatu naknada te usklađivanje s modernim europskim standardima zaštite na radu.
Glavne promjene i prava radnika
Najznačajnija novost je proširenje Liste profesionalnih bolesti na rak jajnika i rak probavnog sustava, čime država priznaje da su ove teške dijagnoze izravna posljedica rada s azbestom. Do sada su radnici imali pravo na naknadu uglavnom za plućne bolesti poput azbestoze i mezotelioma.
Osim šire liste bolesti, zakoni mijenjaju i način isplate obeštećenja. Umjesto dosadašnjeg modela u kojem se novac isplaćivao u obrocima tijekom tri godine, sada će oboljeli dobiti cjelokupni iznos naknade odmah po pravomoćnosti rješenja.
Što kažu zastupnici?
Iako su svi podržali zakone, u sabornici se čulo i nekoliko upozorenja:
-
SDP i Možemo! su upitali zašto se na usklađivanje s EU direktivom čekalo sve do sada, naglašavajući da zdravlje radnika mora biti apsolutni prioritet.
-
Irena Dragić (SDP) upozorila je da je azbest “tihi ubojica” koji je i dalje skriven u zidovima i krovovima mnogih starih zgrada.
-
Darko Klasić (HSLS) pozvao je da se slična pažnja posveti i medicinskom osoblju koje je svakodnevno izloženo ionizirajućem zračenju.
-
Damir Barbir (Centar/NPS) kritizirao je činjenicu da se Lista profesionalnih bolesti nije mijenjala punih 20 godina, unatoč velikim promjenama u radnim procesima i znanstvenim saznanjima.
Ovim izmjenama konačno se osigurava veća socijalna sigurnost i dostojanstvo za radnike, poput onih iz nekadašnje tvornice Salonit, ali i za sve druge koji su desetljećima bili izloženi opasnim vlaknima, a čije se posljedice tek sada manifestiraju.
