Hrvatsko gospodarstvo nastavlja bilježiti pozitivne trendove, a najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) potvrđuju snažan zamah na kraju prošle godine. Prema prvoj procjeni, bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom je tromjesečju realno porastao za 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ovo je već 20. kvartal zaredom u kojem se bilježi rast, što jasno ukazuje na dugoročnu stabilnost domaćeg tržišta. Posebno veseli činjenica da je ovaj rast značajno brži od onoga u trećem tromjesečju, kada je iznosio 2,3 posto, čime je ukupni godišnji rast gospodarstva dosegnuo respektabilnih 3,2 posto.
Glavni pokretači: Potrošnja kućanstava i investicijski ciklus
Analiza sastavnica BDP-a pokazuje da je ključni zamašnjak rasta bila osobna potrošnja, koja je kao najveća komponenta porasla za 2,6 posto. Građani su trošili hrabrije nego u prethodnim mjesecima, potaknuti stabilizacijom tržišta rada i rastom dohodaka. Uz bok osobnoj potrošnji idu i bruto investicije u fiksni kapital s rastom od 6,9 posto, što svjedoči o nastavku infrastrukturnih i privatnih projekata diljem zemlje. Državna potrošnja također je dala značajan doprinos s povećanjem od 4,7 posto, čime je stvoren čvrst temelj za nadmašivanje ranijih ekonomskih projekcija.
Izvozni oporavak i dinamika robne razmjene
Nakon blagog zastoja u sredini godine, izvoz roba i usluga ponovno je u plusu s rastom od 1,5 posto na godišnjoj razini. Unutar tih brojki, izvoz roba prednjači s rastom od 2,4 posto, dok je izvoz usluga, u koji je uključen i turistički segment, ojačao za 1,6 posto. S druge strane, uvoz je rastao znatno sporije, tek 0,3 posto, pri čemu je zabilježen čak i blagi pad uvoza roba od 0,4 posto. Ovakav omjer izvoza i uvoza povoljno utječe na ukupnu bilancu i doprinosi snažnijoj stopi gospodarskog rasta u odnosu na trgovinske partnere.
Hrvatska kao predvodnik rasta unutar Europske unije
Kada se domaći podaci stave u širi kontekst, vidljivo je da Hrvatska i dalje raste znatno brže od prosjeka Europske unije. Dok je hrvatsko gospodarstvo prema sezonski prilagođenim podacima na godišnjoj razini raslo 3,3 posto, Eurostat za istu razdoblje navodi rast EU-a od skromnih 1,4 posto, dok je eurozona rasla još sporije, tek 1,3 posto. Ovakvi rezultati potvrđuju da se Hrvatska uspješno odupire usporavanju koje pogađa velike europske ekonomije, učvršćujući svoju poziciju jedne od najdinamičnijih članica unije u pogledu ekonomskog oporavka i rasta.
