Završetak 62. Minhenske sigurnosne konferencije obilježile su poruke transatlantskog zajedništva, što je značajan zaokret u odnosu na prošlogodišnje tenzije. Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova, Gordan Grlić Radman, ocijenio je skup iznimno uspješnim, istaknuvši da je govor američkog državnog tajnika Marca Rubija donio prijeko potrebno olakšanje europskim saveznicima. Za razliku od prošlogodišnjih oštrih tonova potpredsjednika JD Vancea, Rubio je potvrdio da SAD žele ostati ključni saveznik Europe, slikovito opisujući Ameriku kao “dijete Europe”, što je u diplomatskim krugovima protumačeno kao pružena ruka suradnje.
Ministar je naglasio kako je suovisnost dvaju kontinenata neupitna, pri čemu Europa mora preuzeti veću odgovornost za svoje kopnene snage, dok se od SAD-a i dalje očekuje strateška i nuklearna potpora. Na marginama konferencije, Grlić Radman razgovarao je i s ukrajinskim dužnosnicima o nastavku rehabilitacije ranjenih branitelja u Hrvatskoj te programima potpore za njihove obitelji. Također je poslao jasnu poruku zemljama kandidatkinjama, posebno onima sa zapadnog Balkana, naglasivši da su vladavina prava i suočavanje s prošlošću temeljni preduvjeti za članstvo u Uniji, uz podsjetnik da Hrvatska još uvijek potražuje 1745 nestalih iz Domovinskog rata.
Političku situaciju dodatno je zaoštrilo pitanje usklađenosti vanjske politike unutar Hrvatske. Dok je premijer Andrej Plenković sudjelovao u ključnim globalnim raspravama u Münchenu, predsjednik Zoran Milanović boravio je u Gruziji. Taj je posjet izazvao kontroverze jer je ostvaren u trenutku kada europski čelnici izbjegavaju Tbilisi zbog upitne legitimnosti novog predsjednika Mikheila Kavelašvilija, čiji izbor međunarodni promatrači nisu smatrali slobodnim ni poštenim. Grlić Radman je kritički komentirao taj potez, retorički se pitajući o usklađenosti interesa dok se “u Münchenu skuplja cijeli svijet”.
