Djelatnici hitne službe prosvjedovali su u četvrtak u Zagrebu tražeći povrat beneficiranog staža, zakon o hitnoj medicinskoj službi i ostavku ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maje Grbe Bujević te poručili da “nema odustajanja” i da su spremni ići i do Bruxellesa.
Predsjednik Hrvatskog sindikata hitne medicine Danijel Šota oštro je prozvao Hrvatski zavod za javno zdravstvo jer je odbio sindikalni elaborat i time onemogućio izmjene zakona kojima bi se djelatnicima hitne vratilo pravo na beneficirani radni staž, a koje im je oduzeto 1998.
“Sramotno je da nas je odbila ona služba koja to nije trebala. To je Hrvatski zavod za javno zdravstvo koji je elaborat uništio. To je sramotno od medicinske službe, od naših ljudi. Taj isti zavod za javno zdravstvo nije to radio drugim službama – policiji, vatrogascima, stjuardesama, samo nama”, istaknuo je Šota na jednosatnom prosvjedu ispred zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) koji se održavao dok je u zgradi NSK trajala sjednica Vlade.
Kritike je uputio i ravnateljici Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maji Grbi Bujević, za koju je rekao da “nije učinila ništa za radnike hitne medicine” te je, praćen zvižducima odobravanja, zatražio njezinu ostavku.
Zahvalio je sindikatima, policiji, vatrogascima, bajkerima, umjetnicima i građanima na podršci, naglasivši da su djelatnici hitne već 27 godina u borbi za beneficirani staž.
Uz sindikat hitne medicine, prosvjed su organizirali i Sindikat Zajedno, Sindikat zaposlenika u zdravstvu Hrvatske i udruga Hitna uživo 194, čiji su predstavnici također govorili pred prosvjednicima.
Alić: Hitna pomoć je jedina žurna služba koja nema beneficirani radni staž
Dopredsjednica Sindikata Zajedno Sanda Alić istaknula je da je hitna pomoć jedina žurna služba u Hrvatskoj koja nema beneficirani radni staž, premda su upravo oni ‘na prvoj crti’ spašavanja života. Upozorila je da su se već pisali elaborati i osnivale radne skupine, no da to nije donijelo rezultate, te je uputila zahtjev Vladi i premijeru da ozbiljno razmotre njihove zahtjeve.
Svoje iskustvo iznio je i Martin Komes iz Samobora, naglašavajući težinu posla, svakodnevni fizički i psihički napor te nedostatak priznanja i podrške sustava. Dodao je da je posao ‘hitnjaka’ ne samo opasan i iscrpljujući, nego i emocionalno razoran jer se slike i iskustva s intervencija nose kući.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Dražen Jović najavio je da će se na Gospodarsko-socijalnom vijeću, koje se održava za dva tjedna, otvoriti dijalog o zahtjevima zaposlenih u hitnoj, istaknuvši da oni nisu neutemeljeni nego zasluženi.
Tomislav Petrušić iz udruge Hitna 194 naglasio je da je Maja Grba Bujević “sahranila” nekoliko ministara zdravstva, nabrojavši imena bivših ministara koji su, kako je rekao, ‘pali’ dok je ona ostajala na čelu Zavoda za hitnu medicinu. Dodao je da „Maja stoji jako, jako“ pa se dotaknuo i ministrice zdravstva rekavši da u njezinoj ladici već godinu dana stoji gotov zakon za koji su predstavnici hitne medicinske službe, kao članovi radne skupine, o svom trošku dvije godine dolazili u Zagreb da bi ga napisali.
“Znači, taj zakon stoji u ladici već godinu dana, nitko ništa ne dira. A čime se oni bave? Mikroskopima!”, rekao je Petrušić.
Na prosvjedu se govorilo i o dugogodišnjim obećanjima koja nisu ispunjena, da se sustavno ignorira težina posla i potreba za dodatnim pravima.
Vladimir Markuš iz Sindikata Zajedno podsjetio je da su vozači saniteta do 1998. imali beneficirani staž, a da im je to pravo ukinuto bez obrazloženja, dok se danas uvjetuje izradom opsežnih elaborata i odlukama povjerenstava čiji članovi nemaju radnog iskustva u hitnoj medicini.
Djelatnici hitne medicine s jednosatnog su prosvjeda poručili da neće odustati od zahtjeva dok im se ne osigura beneficirani radni staž i dostojanstveni uvjeti rada, uz najavu daljnjih akcija ako Vlada ne uvaži njihove zahtjeve.
Šota je tako najavio da “nema odustajanja” i da pripremaju autobus kojim će ići u Bruxelles.
Hitna pomoć prosvjeduje unatoč odbijenici Ministarstva rada, dobili podršku HUBOL-a i policijskih sindikata
Zaposleni u hitnoj medicinskoj službi prosvjeduju u četvrtak ispred NSK u Zagrebu, tražeći da se beneficirani radni staž vrati djelatnicima Zavoda za hitnu medicinu, po uzoru na druge žurne službe, te donošenje zakona o hitnoj medicinskoj službi.
Organizatori traže da se za ‘hitnjake’ primijeni ista procedura u dodjeli prava na beneficirani radni staž, kao što je to učinjeno u slučaju vatrogasaca i policajaca.
Zahtijevaju da beneficirani radni staž dobiju svi djelatnici u timovima izvanbolničke hitne pomoći, u hitnoj helikopterskoj službi, sanitetskom prijevozu i dispečeri u prijavno-dojavnim jedinicama.
Zviždanjem i sirenama započeo je prosvjed ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) gdje je trajala sjednica Vlade, a prosvjednici su došli sa državnim i sindikalnim zastavama, noseći transparente “Hitna jedino Maji Grbi nije bitna”, “Vratite nam beneficiju”, “27 godina nepravde”, “Zakon o Hitnoj pod hitno!”.
Organizirali su ga Hrvatski sindikat hitne medicine, Sindikat Zajedno, Sindikat zaposlenika u zdravstvu Hrvatske i udruga Hitna uživo 194, nezadovoljni time što im je Hrvatski zavod za javno zdravstvo odbio elaborat za priznavanje beneficiranog radnog staža.
Na društvenim mrežama objavljeno je kako su jutros prema Zagrebu krenuli prosvjednici iz Dubrovačko-neretvanske i Vukovarsko-srijemske županije te iz Splita. Podršku akciji dali su i policijski sindikati, kao i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika. Prosvjed su podržali predstavnici pravosudne policije i zastupnik Mosta Nikola Grmoja.
U zavodima za hitnu medicinu u Hrvatskoj radi oko 4500 zaposlenih, vozača, tehničara, medicinskih sestara i liječnika, a njihove strukovne udruge već tri godine traže da im se prizna beneficirani radni staž, kakav već imaju policija i vatrogasci.
U Ministarstvu rada doznaje se da su odbili elaborat Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara da se radna mjesta u izvanbolničkoj hitnoj medicini priznaju kao ona na kojima se staž računa s povećanim trajanjem. Elaborat je bio izrađen za tri radna mjesta – za srednju medicinsku sestru, sestru prvostupnicu i sestru u prijavno-dojavnoj jedinici.
Kako pojašnjavaju u Ministarstvu, analiza HZJZ-a nije pokazala da medicinske sestre i tehničari u hitnoj imaju veći rizik od profesionalnih bolesti, ozljeda na radu ili prijevremenog umirovljenja u odnosu na ostale zdravstvene radnike.
Zbog toga je Ministarstvo rada ocijenilo da nema zakonske osnove za pokretanjem izmjena Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem. Umjesto toga, predloženo je uvođenje mjera po uzoru na europsku praksu, koje bi trebale osigurati dodatnu potporu zaposlenima u hitnoj medicini i olakšati im ostanak u sustavu do redovne mirovine.
HUBOL podržao prosvjed zaposlenih u hitnoj medicini
Hrvatska udruga bolničkih liječnika podržala je prosvjed i zahtjeve zaposlenih u hitnoj medicini, ocijenivši ih opravdanima i nužnima za sustavne promjene.
U HUBOL-u ističu da hitna pomoć predstavlja temelj zdravstvene skrbi jer djelatnici prvi stižu na mjesto nesreće i spašavaju živote u najkritičnijim trenucima. Već godinama upozoravaju na teške uvjete rada, manjak kadra i činjenicu da im nije priznat beneficirani radni staž.
Udruga poziva Vladu i nadležne institucije na hitan dijalog s predstavnicima hitne medicine jer sustav pati od kroničnog manjka educiranih liječnika i medicinskih sestara, preopterećenosti timova i slabog interesa za rad u toj službi. Smatraju da bi uvođenje beneficiranog staža bio važan korak prema privlačenju i zadržavanju stručnjaka te prema sveobuhvatnoj reformi hitne medicine.
Djelatnici hitne medicinske pomoći prije tri godine već su prosvjedovali na Markovu trgu u Zagrebu tražeći donošenje jedinstvenog zakona o hitnoj pomoći koji bi im omogućio skraćeni radni vijek i odlazak u mirovinu s 55 godina.
