Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman osvrnuo se na sastanak na vrhu skupine EU Med9 u Splitu, opisavši Split kao trenutno središte Sredozemlja. Sastanak pod vodstvom predsjednika Vlade okupio je najvažnije partnere te posebne goste, među kojima su jordanski prijestolonasljednik i monegaški knez, čime se težište europskih rasprava usmjerava na strateški jug, održivost i sigurnost u izazovnim vremenima.
Ministar se dotaknuo i pregovora o višegodišnjem financijskom okviru EU-a do 2034. godine, naglasivši da Hrvatska, zajedno s još 14 zemalja prijatelja kohezije, snažno zastupa važnost nastavka kohezijske politike. Izraženo je zadovoljstvo nacrtom koji je pripremio Cipar tijekom svog predsjedanja te se očekuje napredak u definiranju proračuna do kraja godine.
Zabrinutost zbog napada u Crnom moru i potpora europskoj perspektivi zapadnog Balkana
Povodom nedavnog incidenta i napada na dva trgovačka broda u bugarskoj isključivoj ekonomskoj zoni u Crnom moru, pri čemu je jedan brod potopljen, Grlić Radman izrazio je zabrinutost te istaknuo punu solidarnost s Bugarskom. Očekuju se službeni rezultati istrage o uzrocima i odgovornima za napad koji se dogodio oko 130 kilometara od bugarske obale.
Komentirajući izvješće o napretku zemalja kandidatkinja koje je predstavila europska povjerenica za proširenje Marta Kos, ministar je ponovio da Hrvatska snažno podupire proširenje EU-a na zapadni Balkan, uz strogo ispunjavanje svih kriterija. Pritom je napomenuo da su Crna Gora i Albanija najdalje odmakle u procesima, dok je Hrvatska odigrala ključnu ulogu u dobivanju kandidatskog statusa za Bosnu i Hercegovinu.
Izbori u BiH i nužnost hitnih izmjena Izbornog zakona
Osvrćući se na nedavne izbore u Bosni i Hercegovini, Grlić Radman je napomenuo kako ovom prilikom nije došlo do preglasavanja Hrvata, zahvaljujući snažnoj mobilizaciji glasačkog tijela pod vodstvom HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora. Unatoč pozitivnom ishodu, upozorio je da jedinstveni izborni ciklus ne rješava duboke strukturne probleme te da je bez reformi opasnost od preglasavanja prisutna i ubuduće.
Zaključno je poručio kako stabilnost i budućnost BiH počivaju na dosljednom poštivanju konstitutivnosti naroda u praksi. Naglasio je potrebu da se u nadolazećem četverogodišnjem razdoblju osiguraju uvjeti za izmjene Izbornog zakona i ograničene ustavne promjene, čime bi se Hrvatima trajno zajamčilo pravo da sami biraju svoje legitimne predstavnike.
