Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman jasno je poručio iz Bugojna da je nužno procesuirati sve zločine počinjene nad Hrvatima tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Istaknuo je da je to pitanje istine, pravde, civilizacijskih vrijednosti i preduvjet za europsku budućnost Bosne i Hercegovine.
“Važno je to rasvijetliti. Institucije Bosne i Hercegovine moraju uložiti velike napore kako bi se rasvijetlili ti slučajevi i kaznili zločinci i izvršitelji, ali prije svega i nalogodavci”, izjavio je Grlić Radman, naglasivši da je to u interesu svih građana BiH. Podsjetio je da su suočavanje s prošlošću i zadovoljenje pravde temeljne europske vrijednosti.
Obilježavanje stradanja Hrvata u Bugojnu
Ministar Grlić Radman je u Bugojnu boravio kao izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, povodom obilježavanja 32. obljetnice stradanja i progona Hrvata u tome srednjebosanskom gradu. Položio je vijence i zapalio svijeće na spomen-obilježju poginulim Hrvatima te nazočio svetoj misi. Među prisutnima je bilo i izaslanstvo Hrvata iz BiH, predvođeno čelnikom HNS-a BiH, Draganom Čovićem.
Tijekom rata u Bugojnu je ubijeno 311 Hrvata, a više od 15.000 ih je prognano. Još uvijek se traga za tijelima 15 najviših hrvatskih vojnih i političkih dužnosnika koje je bošnjačka Armija BiH u ljeto 1993. zarobila i ubila. Od prijeratnih 16.000 Hrvata, u Bugojno se vratilo tek oko 2.000 ljudi.
Upozorenje na brisanje hrvatskog identiteta i kršenje Daytonskog sporazuma
Grlić Radman upozorio je i na simboličku razinu brisanja hrvatskog identiteta u gradu. Istaknuo je da su preimenovane sve prijeratne ulice te uklonjena imena znamenitih Hrvata. “Komu smetaju imena ljudi koji su iz Bosne i Hercegovine, a druge su nacionalnosti?”, upitao je.
Ministar se usprotivio i kršenju Daytonskog mirovnog sporazuma, upozorivši na političku praksu u kojoj Hrvati u BiH nemaju mogućnost biranja vlastitog, legitimnog člana Predsjedništva BiH. “Hrvatska snažno zagovara promjenu izbornog zakona koji bi uklonio svaku diskriminaciju u izbornom procesu kako bi Hrvati Bosne i Hercegovine mogli birati svoga predstavnika”, istaknuo je hrvatski šef diplomacije. Podsjetio je da je u četiri navrata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH biran Željko Komšić, dominantno glasovima bošnjačkih birača.
