Europska unija nastavit će provoditi sankcije protiv Rusije unatoč dogovoru o isporuci dizela koji su postigli američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin. Poruku su u ponedjeljak u Luxembourgu potvrdili ministri vanjskih poslova država članica, ističući da je za završetak rata u Ukrajini potrebno dodatno pojačati pritisak na Moskvu.
Prema dogovoru koji je Trump objavio na društvenim mrežama, Rusija bi na američko i svjetsko tržište trebala plasirati 300.000 tona dizela, nakon čega bi u studenome slijedila isporuka 500.000 tona, a potom još milijun tona. Washington je pritom uveo široko izuzeće od sankcija za ruski dizel, koje bi trebalo vrijediti do travnja 2027. godine.
Dogovor je izazvao zabrinutost u Ukrajini i među njezinim europskim saveznicima, koji upozoravaju da bi ublažavanje ograničenja moglo oslabiti pritisak na Rusiju.
Kallas: Jedini put prema završetku rata je jači pritisak na Rusiju
Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku Kaja Kallas poručila je da EU, unatoč bliskom savezništvu sa Sjedinjenim Američkim Državama, neće odustati od svoje strategije prema Moskvi.
„SAD je naš najveći saveznik, ali naša je poruka jasna: ako želimo okončati ovaj rat, jedini način je jači pritisak na Rusiju”, izjavila je Kallas na sastanku ministara u Luxembourgu.
Pozvala je američku administraciju da provede prijedlog zakona pokojnog senatora Lindseyja Grahama, koji predviđa opsežne sankcije i carine za Rusiju. Konačna odluka o njegovoj primjeni bila bi na američkom predsjedniku.
Kallas smatra da bi takve mjere mogle dodatno pritisnuti Moskvu da okonča rat u Ukrajini.
EU proširila sankcijski popis
Irska ministrica vanjskih poslova Helen McEntee također je izrazila zabrinutost zbog dogovora Trumpa i Putina, ali je naglasila da će Europska unija nastaviti svoju dosadašnju politiku.
EU je u ponedjeljak usvojila novo proširenje sankcijskog popisa, koji sada obuhvaća više od 1.600 pojedinaca i subjekata za koje se smatra da pomažu ruskim ratnim naporima. Više od polovice njih povezano je s proizvodnjom balističkih projektila.
McEntee je istaknula da Europa mora nastaviti pritiskati Rusiju, ali i održavati komunikaciju sa Sjedinjenim Američkim Državama, čiju potporu smatra važnom za ostvarenje zajedničkih ciljeva.
Švedska ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stenergard izrazila je žaljenje zbog dogovora te pozvala članice EU-a da razmotre korištenje zamrznute ruske imovine za povećanje vojne i financijske pomoći Ukrajini.
Zabrinutost zbog mogućeg energetskog primirja
Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna ocijenio je da bi učinak dogovora mogao biti ograničen, a njegovu je objavu povezao i s političkim okolnostima u SAD-u uoči kongresnih izbora.
Ministri su raspravljali i o mogućem energetskom primirju između Rusije i Ukrajine. Prema navodima iz teksta, prva faza trebala bi obuhvatiti rafinerije nafte, što izaziva zabrinutost zbog velike razlike u broju takvih postrojenja dviju država. Ukrajina ima jednu rafineriju, dok ih Rusija ima znatno više.
Ukrajina napadima na rusku naftnu industriju nastoji oslabiti financiranje ruskih ratnih aktivnosti i poboljšati svoju pregovaračku poziciju. Kallas je upozorila da bi primirje koje bi obuhvatilo samo rafinerije bilo nepovoljno za Ukrajinu.
Energetska infrastruktura posebno je važna uoči zime, kada raste potreba za energentima. Europska unija stoga poručuje da će nastaviti pratiti razvoj situacije i zadržati pritisak na Rusiju, istodobno nastojeći očuvati suradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama.
