Sljedeći tjedan Europska komisija će objaviti godišnji pregled napretka država kandidata i potencijalnih kandidata na njihovu putu prema EU-u, ministri za okoliš pokušat će usuglasiti stajalište o promjeni klimatskog zakona kako bi se ispunio zacrtani cilj o smanjenju od 90 posto emisija stakleničkih plinova do 2040. u odnosu na 1990. godinu.
Paket o proširenju Komisija će objaviti u utorak. Proširenje je dugo je vremena bilo na sporednom kolosijeku europske politike. Europska unija se zadnji put proširila prije 12,5 godina ulaskom Hrvatske i to je dosad najdulje razdoblje u kojem nije bilo proširenja. No, proširenje je dobilo novi zamah nakon ruske agresije na Ukrajinu, kada je to postalo jedan od geostrateških prioriteta Europske unije.
Zemlje aspirantice za članstvo u EU na različitom su stupnju procesa približavanja i usklađivanja. Najdalje je otišla Crna Gora koja ima sva otvorena poglavlja, od kojih je sedam privremeno zatvoreno. Cilj Podgorice je zatvoriti sva preostala poglavlja do kraja sljedeće godine i u tome ima podršku Europske komisije, koja također ističe da je to iznimno teška i zahtjevna zadaća.
Slijedi Albanija koja se prometnula u novu zvijezdu procesa proširenja. Tirana je od listopada 2024. do danas otvorila pet od šest pregovaračkih klastera i preostalo joj je otvoriti još samo jedan. Deklarirani cilj Albanije je zatvoriti sva pregovaračka poglavlja do kraja 2027. godine.
Bosna i Hercegovina zbog unutarnjih problema teško napreduje u europskim integracijama. U ožujku 2024. godine EU je donio odluku o otvaranju pristupnih pregovora, ali ti pregovori mogu započeti tek kad BiH postigne potreban stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo. Sada postoji šansa da ti pregovori do kraja ove godine napokon krenu pod uvjetom da vlasti u BiH brzo dovrše usvajanje dva zakona – o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću i o Sudu BiH te da izaberu glavnog pregovarača.
Srbija je pregovore započela 2014. godine i u proteklih 11 godina pregovaranja otvorila je samo 22 poglavlja, od kojih su dva zatvorena. U posljednjih skoro četiri godine Srbija nije napravila nikakav pomak u pregovorima, zadnji klaster otvoren je u prosincu 2021. godine.
Srbija je jedina od država kandidata koja nije usklađena s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a kada je riječ o odnosima s Rusijom. Unatoč tome, u Europskoj uniji dugo su joj gledali kroz prste, dajući podršku Aleksandru Vučiću, smatrajući da je on sidro stabilnosti u najvećoj zemlji na zapadnom Balkanu. To se počelo mijenjati u posljednjih godinu dana, koju su Srbiji obilježili brojni masovni prosvjedi predvođeni studentima nakon pad nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu, 1. studenoga 2024. godine. Reakcije vlasti na te prosvjede otkrile su sve autoritarniju narav režima u Srbiji, pa su i u Europskoj uniji prestali s otvorenom potporom Vučiću. Danas se EU nalazi u paradoksalnoj situaciji, svaki potez Komisije u prilog nastavku europskog puta Srbije, među protivnicima vlasti shvaća se kao potpora autoritarnom režimu Aleksandra Vučića, dok Komisija ističe da su zahtjevi studenata jednaki onima koje EU postavlja za napredak zemlje u pristupnom procesu.
Sjeverna Makedonija je i dalje blokirana od susjedne Bugarske, dok je Kosovo u najtežoj situaciji budući da pet država članica EU-a ne priznaje neovisnost te najmlađe europske države.
Među kandidatima na istoku Europe, Gruzija se smatra izgubljenom za europske integracije zbog politike vladajuće proruske stranke Gruzijski san.
S Ukrajinom i Moldavijom završen je analitičke pregled zakonodavstva, tzv. skrining, što je preduvjet za otvaranje pregovaračkih klastera.
Komisija smatra da su obje zemlje ispunile sve kriterije za otvaranje prvog pregovaračkog poglavlja, ali za to ne postoje političke pretpostavke zbog protivljenja Mađarske.
Budimpešta je žestoki protivnik pristupanja Ukrajine, a bez jednoglasno odluke država članice nije moguće napredovati u pristupnom procesu. Kolateralna žrtva je Moldavija, koja također ne može napredovati jer EU na želi razdvajati te dvije zemlje kako ne bi poslala pogrešnu poruku Ukrajini da je ostavljena po strani.
Proširenje ne zahtijeva samo spremnost zemalja kandidata nego i Europska unija mora biti spremna za primanje novih članica. Upravo zbog toga se vode rasprave kako spriječiti zlouporabu prava veta kako to čini Mađarska u slučaju Ukrajine.
Europska komisija će za nekoliko tjedan objaviti dokument u kojem će iznijeti ideje kako pripremiti EU za buduća proširenja. Prijedlog da se odustane od jednoglasnosti i prijeđe na odlučivanje kvalificiranom većinom kada je riječ otvaranju pregovaračkih klastera nije dobio potporu država članica. U Bruxellesu kruže razne ideje kako nastaviti s proširenjem s obzirom na postojeća pravila. Jedna od tih ideja je da nove članice u nekom prijelaznom razdoblju nemaju prava veta, što moglo pomoći u slamanju otpora nekih država članica koje se boje novih blokada. U svakom slučaju, Komisija će predložiti “osigurače” kako bi se spriječilo da se u EU-u pojavi neki novi Orban.
Prema privremenom dnevnom redu, koji još nije potvrđen, Komisija bi u utorak mogla objaviti i paket koji bi sadržavao plan europske mreže brzih željeznica
I plan ulaganja u održivi promet.
U utorak se u Bruxellesu sastaju ministri za okoliš, koji će pokušati dogovoriti svoje stajalište o prijedlogu promjene zakona o klimi.
Cilj je dobiti podršku većine zemalja za postizanje cilja smanjenja emisija za 90 posto do 2040. u usporedbi s razinama iz 1990.
Prema nacrtu kompromisnog teksta, predlaže se da EU svake dvije godine procjenjuje napredak prema postizanju klimatskog cilja za 2040., uzimajući u obzir “znanstvene dokaze, tehnološki napredak i promjenjive izazove i prilike za globalnu konkurentnost EU”. To onda ostavlja mogućnost da se naknadno promijeni zacrtani cilj, a što bi trebalo zadovoljiti države članice koje smatraju da je taj cilj preambiciozan. Više država članica traži da EU zbog konkurentnosti svoga gospodarstva postavi pragmatične klimatske ciljeve i uvede veću fleksibilnost kako bi ostvarila klimatske ciljeve. Međutim, usporavanje klimatskih napora moglo bi dovesti do toga da EU propusti cilj za 2040. godinu.
Europski parlament sljedeći tjedan radi u odborima u Bruxellesu. Odbor za proračun raspravljat će u srijedu s povjerenikom za proračun Piotrom Serafinom o prijedlogu višegodišnjeg proračun za razdoblje od 2028. do 2034. godine.
Također u srijedu Odbor za građanske slobode raspravljat će o pogoršanju demokracije u Mađarskoj, protiv koje se već sedam godina vodi postupak prema članu 7 Ugovora o EU zbog kršenja temeljnih vrijednosti Unije.
