Prema privremenim rezultatima ispita državne mature koje je u srijedu u Zagrebu predstavio Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), ovogodišnji maturanti pokazali su znatno bolji uspjeh u odnosu na prošlu godinu, s primjetno manjim brojem negativnih ocjena. Međutim, cjelokupna slika ukazuje i na zabrinjavajuće demografske trendove koji utječu na broj pristupnika, ali i na trend odabira osnovne razine pojedinih predmeta.
Ukupno je državnu maturu 2025. polagao 28.481 učenik, što je za 707 osoba manje nego prošle godine, te čak 9.127 manje u odnosu na 2015. godinu, kada je zabilježen najveći broj maturanata. Ravnatelj NCVVO-a, Vinko Filipović, istaknuo je da je smanjeni broj pristupnika izravan odraz demografskih trendova prisutnih ne samo u Hrvatskoj, već i diljem Europe.
Među maturantima, 10.386 su gimnazijalci (41,1%), dok je 14.888 učenika strukovnih škola (58,9%). Preostalih 3.207 pristupnika čine osobe koje su maturirale u drugim državama.
Znatno manje negativnih ocjena
Najsvjetlija točka ovogodišnje mature svakako je značajno smanjenje broja negativnih ocjena. Filipović je naglasio da je ove godine zabilježeno ukupno 14.747 negativnih ocjena, što je drastičan pad u odnosu na prošlogodišnjih 20.015.
Detaljnije, ispod praga prolaznosti bilo je 674 gimnazijalca, od čega najviše s jednom negativnom ocjenom (632). To je oko 250 gimnazijalaca manje s negativnim ocjenama u usporedbi s prošlom godinom. Kada su u pitanju maturanti strukovnih škola, njih 6.028 imalo je negativne ocjene, što je osam posto manje nego lani.
Trend odabira osnovne razine: Poruka koja zabrinjava
Ove godine primijećen je i porast od četiri posto maturanata koji su polagali matematiku i engleski jezik na osnovnoj razini. Ravnatelj Filipović komentirao je da je to “svojevrsna poruka koja se već nekoliko godina pojavljuje, što je odraz činjenice da sve više studijskih programa, fakulteta, pa čak i sveučilišta traži samo osnovnu razinu matematike, odnosno stranog jezika, i maturanti se tome prilagođavaju.”
Međutim, Filipović je jasno izrazio zabrinutost zbog ovog trenda: “To nije dobar trend i nije dobra poruka, jer mislim da spuštanje matematike i prvog stranog jezika prema osnovnoj razini nije nešto što vodi podizanju kognitivne razine znanja naših maturanata, a onda tako i budućih studenata.”
Među izbornim predmetima, i dalje dominiraju fizika, biologija, sociologija, gospodarstvo i kemija, a slijede povijest i geografija.
Detaljni rezultati po predmetima
Ispit iz hrvatskog jezika pokazao je da prag prolaznosti u dijelu eseja nije prešlo 16,6 posto pristupnika, dok test i sažetak nije položilo 3,1 posto. Ukupno je 17,9 posto osoba koje su pisale ispit iz hrvatskog jezika bilo ispod praga prolaznosti, što je poboljšanje u odnosu na prošlogodišnjih 22,4 posto.
Višu razinu engleskog jezika ove godine nije položilo svega jedan posto učenika (prošle godine 1,5 posto). Osnovna razina engleskog jezika tradicionalno bilježi lošije rezultate, s 9,3 posto pristupnika ispod praga prolaznosti ove godine (prošle godine 16,6 posto).
Na višoj razini matematike 14,4 posto bilo je ispod praga prolaznosti (prošle godine 16,8 posto), dok je na osnovnoj razini to bilo 16,4 posto ove godine (prošle godine 21,1 posto).
Filipović je zaključio da su, osim njemačkog jezika (osnovna razina) i sociologije, maturanti ove godine ostvarili bolje rezultate u svim ključnim predmetima u odnosu na 2024. godinu.
Broj poništenih ispita bio je minimalan – ove godine 10, prošle godine 12.
Nakon današnje objave privremenih rezultata, pristupnici i maturanti imaju priliku za podnošenje prigovora u sljedećih 48 sati. Konačni rezultati državne mature bit će objavljeni 16. srpnja u 12 sati.