Dopunski izbori, koje je Vlada raspisala za nedjelju, 5. listopada u 75 jedinica u kojima na redovnim lokalnim izborima nije osigurana dovoljna zastupljenost nacionalnih manjina, odnosno Hrvata tamo gdje su u manjini, neće se održati u 12 jedinica, dok su u njih 51, čista formalnost.
Pokazalo se to nakon što je istekao rok u kojemu su političke stranke i birači mogli nadležnim izbornim povjerenstvima podnositi svoje kandidacijske liste za izbore.
Izbora nema u jednom gradu i 11 općina
U gradu, Đurđevcu i u 11 općina, dopunski se izbori neće održati, jer za njih nije bilo nikakvog interesa, u izborna povjerenstvima nije stigla ni jedna kandidacijska lista.
U gradsko vijeće Đurđevca te u općinska vijeća Cestice, Petrijanca, Hlebina, Domašinca i Kotoribe trebalo je birati po jednog predstavnika romske manjine, a u općinsko vijeće Orehovice, tri. U općinska vijeća Velike Pisanice, Vrsi, Ernestinova, Višnjana i Stona trebalo je birati po jednog vijećnika iz albanske, srpske, talijanske i bošnjačke manjine.
U čak 51 gradu i općini, od njih 75, dakle u dvije trećine, istaknuta je samo po jedna kandidacijska lista, što znači da su ‘pobjednici’ već poznati, odnosno da su izbori gotovo pa formalnost.
Te kandidacijske liste otkrivaju i neke zanimljivosti. U općini Berek, u čije općinsko vijeće treba izabrati jednog vijećnika srpske manjine, svoju je listu istaknuo samo HDZ, a u Borovu, gdje svog vijećnika biraju Hrvati koji su tamo manjina, to je učinio SDSS. No, kandidati na tim listama su Srbi, odnosno Hrvati.
U samo 14 slučajeva u nedjelju, 5. listopada birači će imati mogućnost birati kandidate sa dviju listi. Slučaj je to sa izborima za po jednog vijećnika u županijske skupštine Sisačko-moslavačke i Vukovarsko-srijemske županije gdje su liste istaknuli grupa birača i SDSS, odnosno Demokratski savez Srba i SDSS.
Dvije liste istaknute su i u Petrinji, gdje se u gradsko vijeće bira jednog vijećnika srpske manjine, a svoje kandidate tamo imaju SDSS i Alternativa nezavisni Jasenko Krovinović.
Po dvije kandidacijske liste zaprimljene su i u općinama Dvor i Končanica gdje svoje vijećnike biraju Hrvati (predložile su ih DP i HDZ, odnosno HDZ i SDP), kao i u Brtonigli te u Dardi i Pribislavcu, gdje svoje vijećnike biraju pripadnici talijanske te romske manjine.
Isti broj listi je i u šest općina u kojima svoje vijećnike bira srpska manjina, to su Sunja, Slunj, Josipdol, Garčin, Zemunik Donji i Nijemci.
Planirano 89, birat će se 75 vijećnika
Na redovnim lokalnim izborima u svibnju izabrano je 218 vijećnika iz manjinskih redova, odnosno iz reda hrvatskog naroda, što znači da ih je na dopunskim trebalo izabrati još 89, no već sada je jasno da će ih se birati 14 manje, dakle ukupno 75.
Među njima je i sedam vijećnika koje Hrvati biraju iz svojih redova u šest općina u kojima su u manjini, po jednog u Dvoru, Končanici, Jagodnjaku, Borovu i Trpinji, a dva u Kistanjama.
U odnosu na prije četiri godine, veći je i broj vijećnika i broj općina u kojima Hrvati dopunski biraju, 2021. godine birali su tri vijećnika u tri općine: Borovu, Trpinji i Jagodnjaku.
Ni na prošlim dopunskim izborima, 2021. godine, ti izbori nisu održani u svim jedinicama u kojima su raspisani, u devet od 55 općina nije bilo kandidatura, pa ni izbora.
Na dopunskim izborima mogu birati i biti biran samo birači iz reda nacionalnih manjina odnosno hrvatskog naroda, za koje se ti izbori provode, a koji imaju prebivalište na području općine, grada ili županije u kojoj se izbori održavaju.
Na dopunskim izborima 2021. godine pravo glasa imalo je oko 140 tisuća birača, a stajali su oko milijun i pol eura.
Zastupljenost nacionalnih manjina u lokalnim vijećima i skupštinama uređuje Ustavni zakon o pravima manjina, a za određivanje broja pripadnika neke manjine u predstavničkom tijelu mjerodavni su službeni rezultati popisa stanovništva.
