U organizaciji zastupnice u Europskom parlamentu Sunčane Glavak, u Zagrebu je održana zapažena javna rasprava pod nazivom “Digitalna zrelost: gdje je granica i treba li je postaviti?”. Događaj je u istoj dvorani okupio ključne donositelje odluka, stručnjake iz područja neurologije i obrazovanja te stotinjak srednjoškolaca, s ciljem pronalaženja odgovora na jedan od najvećih izazova današnjice – kako zaštititi djecu i adolescente od negativnih utjecaja digitalnog svijeta. Glavna poruka skupa bila je jasna: internet ne smije biti prostor bez pravila, a odgovornost za sigurnost mladih leži na cijelom društvu.
Europska rješenja za cyberbullying i provjeru dobi
Eurozastupnica Sunčana Glavak, koja je ujedno i izvjestiteljica Europske pučke stranke za izvješće o utjecaju društvenih mreža na mlade, naglasila je da nasilje na internetu zahtijeva konkretna regulatorna rješenja. Istaknula je kako se na razini Europske unije intenzivno radi na Akcijskom planu za borbu protiv cyberbullyinga, ali i na tehnološkim inovacijama poput “mini lisnice” – aplikacije koja bi služila za vjerodostojnu provjeru dobi korisnika. Glavak je poručila kako anonimnost ne smije biti izgovor za nasilje te da sve ono što je neprihvatljivo u fizičkom svijetu mora biti jednako tretirano i kažnjivo u digitalnom prostoru.
Edukacija protiv zabrana: Pogled ministara Fuchsa i Habijana
Ministar znanosti, obrazovanja i mladih, Radovan Fuchs, tijekom panel-rasprave iznio je stav da stroge zabrane nisu jedino rješenje. Ključ uspjeha vidi u sustavnoj edukaciji koja će djecu, roditelje i učitelje naučiti kritičkom razmišljanju i odgovornom korištenju tehnologije. Fuchs je najavio i izmjene Pravilnika o pedagoškim mjerama kako bi škola ponovno postala primarno prostor žive komunikacije i druženja, a ne neprestanog gledanja u ekrane. S druge strane, ministar pravosuđa i digitalne transformacije, Damir Habijan, fokusirao se na pravni okvir i Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije, istaknuvši da digitalna transformacija zahtijeva međuresornu suradnju kako bi se stvorilo sigurno okruženje za gospodarski razvoj, ali i zaštitu najmlađih korisnika.
Utjecaj ekrana na zdravlje i stavovi mladih o granici od 15 godina
Neurološku perspektivu ponudila je primarijus Vanja Slijepčević Saftić, koja je upozorila na ozbiljne rizike prekomjerne uporabe mobilnih tehnologija. Prema njezinim riječima, djeca se sve češće suočavaju s poremećajima bioloških ritmova, smanjenom koncentracijom i slabijom kontrolom impulsa, pri čemu tehnologija služi kao snažan akcelerator tih problema. Zanimljiv doprinos raspravi dali su sami učenici, ambasadori Europskog parlamenta, koji su kroz anketu iznijeli stav da je 15 godina dobna granica u kojoj mladi stječu dovoljnu razinu digitalne zrelosti za samostalno i odgovorno korištenje društvenih mreža.
Ova rasprava potvrdila je da je digitalna zrelost proces koji zahtijeva suradnju institucija poput CARNET-a, policije i Centra za sigurniji internet s jedne strane, te obitelji i škole s druge, kako bi se minimizirali rizici i maksimizirale prednosti digitalnog doba.
