Katolički vjernici danas slave blagdan Sveta tri kralja, poznat i kao Bogojavljenje ili Vodokršće. Ovaj blagdan slavi objavu Boga čovječanstvu u ljudskom liku Isusa Krista, a u hrvatskoj tradicijskoj kulturi on označava svršetak božićnoga vremena.
Tko su bili mudraci s Istoka?
Prema Evanđelju, mudraci ili zvjezdočitači došli su iz Perzije u Betlehem pokloniti se novorođenom kralju, prateći betlehemsku zvijezdu. Iako ih Biblija ne naziva kraljevima, kršćanska tradicija ih je s vremenom tako oblikovala, dajući im imena koja danas poznajemo:
Gašpar: “Čovjek iz područja Kaspijskog mora”.
Melkior: “Kralj svjetla”, zaštitnik putnika.
Baltazar: “Gospodar čuva kralja”, zaštitnik oboljelih od epilepsije.
Zanimljivo je da se oni prikazuju kao predstavnici tada poznata tri kontinenta (Azije, Afrike i Europe) te tri životne dobi (starac, sredovječni muškarac i mladić), čime se šalje poruka da se cijeli svijet i svi ljudi trebaju pokloniti Kristu.
Zlato, tamjan i smirna: Duboka simbolika darova
Mudraci su Isusu donijeli tri dara, od kojih svaki ima posebno teološko značenje:
Zlato: Priznanje Isusa kao kralja.
Tamjan: Priznanje Isusa kao Boga.
Smirna (plemenita mast): Navještaj Isusove ljudske patnje i smrti.
Hrvatske tradicije: Od blagoslova vode do “križeca”
U Hrvatskoj je ovaj blagdan neraskidivo vezan uz blagoslov vode. Blagoslovljenom vodom vjernici škrope svoje domove i obitelji, tražeći zaštitu u novoj godini.
U sjeverozapadnoj Hrvatskoj posebno je bio živ običaj “križeca” – svečanog blagoslova kuća. Cijela bi obitelj bila na okupu u očišćenom domu, dočekujući svećenika koji bi na nadvratniku ostavio zapis kredom (npr. 20+C+M+B+26). Nakon blagoslova, uslijedilo bi zajedničko druženje uz jelo i piće, čime se zaokružuje blagdanski ciklus započet na Badnjak.
Nakon današnjeg blagdana, u većini hrvatskih domova raskićuju se božićna drvca, a vjernici se pripremaju za sutrašnji povratak svakodnevnim obvezama, noseći sa sobom poruku nade i svjetla koju simboliziraju trojica mudraca.
