Pisanice su oduvijek bile prepoznatljiv simbol Uskrsa, no črna pisanica, ukrašena floralnim motivima na tamnoj podlozi, zauzima posebno mjesto u hrvatskoj tradicijskoj kulturi. Njezina jedinstvenost potvrđena je dodjelom svojstva nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske, što obvezuje muzejske ustanove i lokalnu zajednicu na sustavno očuvanje i prenošenje ovog umijeća budućim generacijama. Autorice izložbe, Janja Kovač iz Muzeja Međimurja Čakovec i Vesna Peršić Kovač iz Muzeja grada Koprivnice, kroz ovaj su projekt objedinile funduse dviju ustanova kako bi prikazale kontinuitet vještine koja vuče korijene još iz pretkršćanskih vremena, a danas predstavlja neizostavan dio kršćanskog identiteta i kulturne raznolikosti regije.
Tehnike izrade i povijesni značaj batik metode
Središnji dio izložbe posvećen je nositeljima vještine i različitim tehnikama koje se i danas prakticiraju u Međimurju i Podravini. Poseban naglasak stavljen je na batik tehniku, koja uključuje precizno nanošenje voska na jaje prije bojanja, stvarajući tako karakteristične kontraste. Arheološki nalazi iz Starog grada u Gudovcu, gdje je pronađena pisanica iz 15. stoljeća, dokazuju da se ova metoda u Hrvatskoj koristi najkasnije od srednjeg vijeka, dok se današnji cvjetni motivi na crnoj pozadini povezuju s utjecajem barokne mode iz 19. stoljeća. Osim batik tehnike, posjetitelji će moći upoznati i metode struganja, bojanja prirodnim bojama te ukrašavanja lijepljenjem prirodnih materijala, što svjedoči o kreativnosti i snalažljivosti narodnih umjetnika.
Multimedijalni postav i edukativni sadržaji
Postav izložbe u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec kombinira izlaganje fizičkih predmeta s opsežnom fotodokumentacijom i video građom koja prikazuje proces nastanka pisanica, uključujući i rekreaciju starog običaja sestrenja u Domašincu. Kako bi se izložba dodatno približila široj publici, organiziran je i likovni natječaj te stručne radionice na kojima će zainteresirani moći sami svladati vještinu izrade črnih pisanica. Izložba će biti otvorena sve do 31. svibnja 2026. godine, pružajući dovoljno vremena svim ljubiteljima baštine da istraže ovaj segment međimurske i podravske tradicije koji spaja arheološke spoznaje, povijest umjetnosti i živu narodnu predaju.
