Danas, na četvrtu obljetnicu početka ruske invazije, Europa se prisjeća zore 24. veljače 2022. godine kada je započeo najveći vojni sukob na njezinom tlu od završetka Drugog svjetskog rata. Ono što je ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio specijalnom vojnom operacijom s ciljem demilitarizacije i denacifikacije Ukrajine, ubrzo se pretvorilo u rat u Ukrajini koji je trajno promijenio globalne političke odnose, sigurnosnu arhitekturu kontinenta i sudbine milijuna ljudi. Iako je Moskva inicijalno računala na brz slom ukrajinske obrane i političku promjenu u Kijevu, žestok ukrajinski otpor i odlučnost predsjednika Volodimira Zelenskog da ostane u prijestolnici postali su prvi ključni faktor koji je odredio daljnji tijek sukoba. Bitka za Kijev i neuspjeh ruskih trupa da zauzmu aerodrom Hostomelj srušili su mit o trodnevnom ratu, prisilivši ruske snage na povlačenje sa sjevera već nakon mjesec dana borbi.
Ratni zločini i strateške prekretnice na jugu
Povlačenje ruskih trupa iz okolice Kijeva razotkrilo je svijetu stravične prizore iz Buče i okolnih mjesta, gdje su otkrivene masovne grobnice i dokazi o sustavnim zločinima nad civilima. Ti su događaji postali prekretnica u međunarodnoj percepciji rata, dodatno učvrstivši zapadnu podršku i ubrzavši uvođenje opsežnih sankcija protiv Rusije. Dok je Moskva odbacivala optužbe, fotografije iz Buče postale su trajni simbol brutalnosti invazije i dokaz za buduće optužnice za ratne zločine. U isto vrijeme, na jugu zemlje odvijala se jedna od najtežih bitaka – opsada Mariupolja. Pad tog strateški ključnog lučkog grada u svibnju 2022. godine omogućio je Rusiji uspostavu kopnenog koridora prema anektiranom Krimu, ali je grad ostao potpuno razoren, postavši simbolom stradanja stanovništva pod dugotrajnom blokadom i herojstva branitelja u čeličani Azovstalj.
Tehnološka revolucija i uporaba dronova na bojištu
Tijekom protekle četiri godine, sukob je evoluirao iz klasičnih frontalnih sudara u visokotehnološki rat iscrpljivanja. Bespilotne letjelice, od komercijalnih dronova do naprednih sustava dugog dometa, redefinirale su način ratovanja omogućivši precizne udare na vojnu i energetsku infrastrukturu duboko iza linija fronte. Posebnu zabrinutost svjetske javnosti izazvala je situacija oko nuklearne elektrane Zaporižje, koja se više puta našla u središtu borbenih djelovanja, čime je rizik od nuklearne nesreće postao stalna prijetnja. Sukob je postao poligon za testiranje novog naoružanja, uključujući i rusku raketu srednjeg dometa Orešnik, dok je Ukrajina istodobno postajala sve ovisnija o kontinuiranoj isporuci zapadnih sustava protuzračne obrane i dalekometnog topništva.
Politička nestabilnost i uloga međunarodne zajednice
Unutarnja stabilnost Rusije također je bila stavljena na kušnju, posebice tijekom dramatične pobune privatne vojne kompanije Wagner pod vodstvom Jevgenija Prigožina u lipnju 2023. godine. Iako je pokušaj marša na Moskvu kratko trajao, on je razotkrio duboke napetosti unutar ruskog vojnog sustava. S druge strane, međunarodna zajednica prošla je kroz vlastite promjene, od početnog jedinstva Europske unije i administracije Joea Bidena do novih neizvjesnosti koje je donio povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Trumpove najave o brzom okončanju rata unijele su novu dinamiku u diplomatske krugove, no unatoč brojnim sastancima s čelnicima obje strane, konkretan pomak prema miru i dalje se čini dalekim zbog nepomirljivih stavova oko okupiranih teritorija i sigurnosnih jamstava.
Humanitarna katastrofa i ekonomske posljedice rata
Ekonomske i demografske posljedice rata su razorne i dugotrajne, a broj civilnih žrtava i dalje raste. Više od deset milijuna Ukrajinaca bilo je prisiljeno napustiti svoje domove, stvarajući jednu od najvećih izbjegličkih kriza modernog doba. Rusko gospodarstvo se u velikoj mjeri militariziralo i preusmjerilo prema istočnim tržištima poput Kine, dok se Ukrajina suočava s potrebom za kolosalnom poslijeratnom obnovom. Danas rat više ne izgleda kao sukob koji se može riješiti jednim brzim probojem na bojištu, već kao dugotrajna borba u kojoj će pobijediti ona strana koja duže zadrži logističku snagu i političku volju. Dok se granice fronta tek neznatno pomiču, geopolitičke posljedice i jaz između Rusije i Zapada postali su dublji nego ikada, ostavljajući budućnost globalne sigurnosti posve neizvjesnom.
