U Hrvatskom saboru u srijedu je održana dinamična rasprava o prijedlogu Zakona o priuštivom stanovanju. Dok oporba upozorava na dramatične statistike prema kojima su cijene stanovanja u Hrvatskoj rasle dvostruko brže nego u ostatku Europe, vladajući naglašavaju važnost uključivanja gradova i općina u rješavanje stambenog pitanja.
Dramatični brojevi: “Stanovi su postali bankovni sefovi” Matej Mostarac (SDP) iznio je zabrinjavajuće podatke: stambeni jaz u Hrvatskoj iznosi oko 240 tisuća stanova, a cijene su skočile za 130 posto.
“HDZ je od stanovanja napravio bankovni sef za čuvanje kapitala”, poručio je Mostarac, predloživši uvođenje središnjeg registra transakcija i uključivanje mirovinskih fondova u javnu stanogradnju.
Sličnog je mišljenja i Marin Živković (Možemo!), koji rješenje vidi u progresivnom oporezivanju vlasništva nad više nekretnina te uvođenju trajne rezervacije na kupnju nekretnina za strane državljane, kako bi se spriječile spekulacije.
Porezna rasterećenja ili stroža regulacija? S druge strane, Marija Selak Raspudić (Klub nezavisnih) smatra da građane treba rasteretiti, a ne dodatno oporezivati. Njezin je prijedlog porezno privilegiranje dugoročnog najma, dok se Anka Mrak Taritaš (GLAS) zalaže za novi zakon o najmu koji bi podjednako zaštitio i najmodavce i najmoprimce.
Marijana Puljak (Centar) upozorila je na kronični nedostatak reda u planiranju:
“Hrvatska je desetljećima gradila obrnuto – prvo stanove, a tek potom ceste, vrtiće i kanalizaciju. Država mora prvo omogućiti brzu izgradnju infrastrukture.”
Novi modeli gradnje i uloga gradova Dalibor Paus (IDS) ocijenio je plan o 8.000 novih stanova do 2030. nerealnim, predloživši tzv. Alliance model gradnje koji bi, prema svjetskim iskustvima, mogao skratiti rokove izgradnje za 30 posto.
Gradonačelnik Sinja, Miro Bulj (Most), istaknuo je da država često koči projekte na vlastitom zemljištu, dok je Mato Franković (HDZ) na primjeru Dubrovnika i modela “30 puta 30” ukazao na apsurd poreznog sustava:
“Od 30 tisuća eura potpore koju dajemo obiteljima, moramo platiti 15 tisuća poreza na dohodak jer gradovi u zakonu nisu prepoznati kao pružatelji priuštivog stanovanja.”
Strah od getoizacije i preprodaje Tomislav Josić (DP) podržao je zakon, ali uz ozbiljno upozorenje: ne smije se dopustiti da stanovi izgrađeni javnim novcem za deset godina završe na slobodnom tržištu po komercijalnim cijenama, kao što je bio slučaj s POS-om. Također je naglasio da prioritet moraju imati hrvatski državljani kako bi se izbjegla prostorna segregacija viđena u zapadnoeuropskim gradovima.
Rasprava o zakonu se nastavlja, a ključno pitanje ostaje – hoće li nove mjere doista omogućiti mladim obiteljima krov nad glavom ili će tržište nekretnina ostati rezervirano za špekulante i investitore?
