Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), krajem 2024. godine u Hrvatskoj je bilo 1,71 milijun zaposlenih. Iako je to neznatno manje (0,1 posto) u odnosu na studeni, broj zaposlenih je i dalje 2,1 posto veći nego u prosincu 2023. godine. Stopa registrirane nezaposlenosti porasla je s 5 posto u studenom na 5,1 posto u prosincu.
Različiti trendovi u različitim sektorima:
Ukupni podaci o zaposlenosti skrivaju razlike među pojedinim sektorima gospodarstva. Analizirajmo stanje detaljnije:
- Pravne osobe (tvrtke): Broj zaposlenih u pravnim osobama ostao je stabilan u odnosu na studeni (1.484.343), ali je zabilježen rast od 1,8 posto u odnosu na prosinac 2023. Ovo je najvažniji segment tržišta rada s obzirom na broj zaposlenih.
- Obrti i slobodne profesije: U ovom sektoru zabilježen je pad od 0,8 posto u odnosu na studeni, što je možda povezano sa sezonskim poslovima ili krajem godine kada neki obrti privremeno obustavljaju rad. Ipak, na godišnjoj razini broj zaposlenih u obrtima porastao je za 4,3 posto (208.677 zaposlenih), što ukazuje na pozitivan dugoročni trend.
- Osigurani poljoprivrednici: Najveći pad zabilježen je kod osiguranih poljoprivrednika, s padom od 0,3 posto na mjesečnoj razini i 3,3 posto na godišnjoj (17.763 zaposlenih). Ovaj pad može biti povezan s različitim faktorima, uključujući promjene u poljoprivrednoj proizvodnji, vremenske uvjete ili migraciju radne snage u druge sektore.
Najveće promjene po djelatnostima (unutar pravnih osoba):
- Pad u turizmu i ugostiteljstvu: Najveći mjesečni pad broja zaposlenih zabilježen je u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (pad od 4,2 posto, na 95.725 zaposlenih). Ovo je očekivano s obzirom na završetak turističke sezone i smanjenu potražnju za ovim uslugama tijekom zimskih mjeseci.
- Rast u zdravstvu: Najveći mjesečni rast zabilježen je u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (rast od 2,2 posto, na 113.964 zaposlenih). Kontinuirani rast u ovom sektoru ukazuje na povećanu potrebu za zdravstvenim i socijalnim uslugama.
- Godišnji rast: Najveći godišnji rast zabilježen je u ostalim uslužnim djelatnostima (10,1 posto), zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (6,9 posto) te umjetnosti, zabavi i rekreaciji (4,9 posto).
- Značajne djelatnosti: U trgovini na veliko i malo, koja zapošljava velik broj ljudi, broj zaposlenih porastao je za 1,9 posto (225.972), a u građevinarstvu za 3 posto (125.716), što ukazuje na stabilnost i rast u ovim važnim sektorima.
- Pad u prerađivačkoj industriji: Za razliku od većine sektora, u prerađivačkoj industriji zabilježen je pad broja zaposlenih od 1,2 posto na godišnjoj razini (233.497). Ovaj pad može biti povezan s različitim faktorima, uključujući globalne ekonomske trendove, promjene u potražnji za određenim proizvodima ili automatizaciju proizvodnih procesa.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), krajem prosinca 2024. godine bilo je registrirano 91.563 nezaposlenih, što je 1,9 posto više nego u studenom. Stopa registrirane nezaposlenosti porasla je s 5 posto u studenom na 5,1 posto u prosincu. Ovaj blagi porast može biti povezan sa završetkom sezonskih poslova.
Prosječna neto plaća za studeni 2024. iznosila je 1366 eura (podsjetnik iz prethodnog izvješća). Važno je imati na umu da je ovo prosjek i da stvarne plaće mogu značajno varirati ovisno o djelatnosti, radnom mjestu i drugim faktorima.
Tržište rada u Hrvatskoj krajem 2024. godine pokazuje mješovite trendove. Ukupan broj zaposlenih je blago pao na mjesečnoj razini, ali je i dalje u porastu u odnosu na prethodnu godinu. Različiti sektori bilježe različite rezultate, pri čemu se ističu pad u turizmu i rast u zdravstvu. Važno je pratiti ove trendove kako bi se razumjelo stanje i kretanje na tržištu rada.
