”Ponosni smo na vas što ste u ovih pet i pol godina od potresa pokazali da ova država, uz sve svoje mane, zna u tako složenim situacijama reagirati dobro i korisno za sve građane”, rekao je Bačič na predstavljanju knjige ”Seizmičke obnove i rekonstrukcije” na Građevinskom fakultetu u Zagrebu.

Knjiga urednika Juraja Pojatine, Dragana Kovača, Krešimira Tarnika i Maria Todorića donosi dvadeset primjera obnove različitih tipova građevina, od fakultetskih zgrada i mostova do crkava, samostana i obiteljskih kuća. Svako poglavlje prikazuje stvarne projektantske odluke i rješenja te izazove s kojima su se suočili hrvatski inženjeri u praksi

U knjizi su, među ostalim, predstavljeni projekti obnove zgrada Arhitektonskog, Građevinskog i Geodetskog fakulteta u Zagrebu, nebodera Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Fakulteta političkih znanosti, Veslačkog kluba Mladost na Prisavlju, crkve svetog Franje i Franjevačkog samostana na Kaptolu, Starog mosta u Sisku te obiteljskih kuća i školskih objekata pogođenih potresom.

”Uz brojne izazove koje su prošli i koji su još pred nama, mislim da smo se etablirali kao država koja može u iznimnim trenucima biti i socijalna i koja će u trećem desetljeću 21. stoljeća iza sebe ostaviti trag na koji ćete vi biti ponosni”, kazao je Bačić u obraćanju autorima i recenzentima knjige te pred ostalim uzvanicima.

Knjiga koju je izdao Hrvatski centar za potresno inženjerstvo predstavlja trijumf u postpotresnoj obnovi, istaknuo je resorni ministar, jer pokazuje široko znanje i inovativnost hrvatskih projektanata i arhitekata.

Obuljen Koržinek: Važnost stručne obnove kulturne baštine

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek naglasila je važnost stručne obnove kulturne baštine te suradnje između inženjerske i konzervatorske zajednice

”Brzina kojom smo mi u Hrvatskoj, u okolnostima kovida, procijenili i popisali štetu, pripremili se svi zajedno za obnovu, pa ju onda i realizirali, jest primjer koji se teško može naći bilo gdje u svijetu. Mi smo bili prisiljeni raditi tako brzo jer smo imali rok za iskorištenje sredstava koja su nam stavljena na raspolaganje”, rekla je Obuljen Koržinek.

Iskustvo stečeno u postpotresnoj obnovi omogućit će Hrvatskoj da bude od pomoći drugim državama ukoliko se nađu u sličnim situacijama, dodala je ministrica.

Recenzent knjige i stručnjak za potresno inženjerstvo Dražen Aničić kazao je da je ukupno 220 tisuća ljudi poginulo u potresima tijekom dvadesetog stoljeća u Europi, dok je u Hrvatskoj u istom razdoblju njih 30.

”Usporedbe radi, Turska koja je 14 puta veća od Hrvatske ima samo četiri potresna područja. Sjeverna Makedonija i Srbija imaju ih pet, Slovenija deset, a Hrvatska čak 17”, napomenuo je Aničić.