Tijekom svoje tjedne molitve Angelus na Trgu svetog Petra, papa Lav XIV. uputio je u nedjelju snažan i dramatičan poziv na hitno zaustavljanje sukoba koji potresaju Bliski istok. Suočen s najnovijom eskalacijom nasilja nakon napada Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran, kao i iranske raketne odmazde, Sveti Otac je pred okupljenim vjernicima upozorio na mogućnost tragedije golemih razmjera. Papa je jasno poručio svim uključenim stranama da moraju preuzeti moralnu odgovornost kako bi se spriječila spirala nasilja koja bi mogla dovesti do potpunog i nepopravljivog raskola u regiji i svijetu.
Papa Amerikanac, koji predvodi zajednicu od 1,4 milijarde katoličkih vjernika, naglasio je u svom obraćanju kako se trajna stabilnost i mir nikada ne mogu graditi na međusobnim prijetnjama ili uporabi oružja. Prema njegovim riječima, oružje sije isključivo uništenje, patnju i smrt, dok su jedini stvarni temelji sigurnog društva razuman, iskren i odgovoran dijalog. Njegova poruka dolazi u trenutku kada su diplomatski odnosi na najnižim razinama, zbog čega je Sveti Otac zatražio da diplomacija ponovno zauzme svoju ključnu ulogu u međunarodnim odnosima, stavljajući dobrobit naroda ispred vojnih i političkih ciljeva.
Osim situacije na Bliskom istoku, poglavar Katoličke crkve osvrnuo se i na druge goruće sukobe koji destabiliziraju Aziju. Pozvao je na hitan povratak razgovorima između Afganistana i Pakistana, zemalja koje već nekoliko dana izmjenjuju vatru duž svojih granica. Papa smatra da su ovi sukobi dio šireg obrasca nasilja koji se može prekinuti samo ako svjetski lideri prepoznaju svetost ljudskog života i prednost mirnog rješavanja sporova nad oružanim obračunima.
Zaključujući svoje obraćanje, papa Lav XIV. pozvao je vjernike diljem svijeta na molitvu za mir, ali i na konkretno djelovanje onih koji imaju moć odlučivanja. Njegove riječi odjekuju kao jasan umjetnički i moralni stav protiv rata, podsjećajući da put prema miru zahtijeva hrabrost za pregovore, a ne za povlačenje obarača. Vatikan ovime još jednom potvrđuje svoju ulogu aktivnog promatrača i posrednika u globalnim krizama, apelirajući na razum u trenucima kada se svijet čini bliži velikom ratu nego ikada u novijoj povijesti.
