Novo istraživanje “Digitalno djetinjstvo u Hrvatskoj” otkriva zabrinjavajući porast izloženosti djece neprimjerenom sadržaju, govoru mržnje i opasnostima digitalnog svijeta. Dok djeca koriste umjetnu inteligenciju za pisanje eseja, roditelji često ne znaju što im djeca rade online.
Istraživanje provedeno u sklopu projekta EU Kids online pokazuje da digitalni prostor za djecu u Hrvatskoj postaje sve nesigurnije mjesto. Čak 82 % djece u dobi od 10 do 16 godina posjeduje vlastiti pametni telefon, a njihova izloženost nepoželjnim sadržajima drastično je porasla u odnosu na ranije godine.
Šokantan porast seksualnog uznemiravanja
Jedan od najzabrinjavajućih podataka jest da je u posljednjih godinu dana svako četvrto dijete primilo poruke seksualnog karaktera. Nacionalna koordinatorica projekta, Lana Ciboci Perša, upozorava na ogroman skok u odnosu na 2017. godinu:
“Tada je oko 8 % djece bilo izloženo online seksualnom sadržaju, a danas svako treće dijete prima takve poruke od potpuno nepoznatih osoba. To upućuje na veliku izloženost nepoželjnom seksualnom obraćanju u digitalnom prostoru.”
Postotak djece koja su primila seksualni sadržaj prema dobi:
-
11 godina: 16 %
-
14 godina: 29 %
-
16 godina: čak 40 %
Paradoks sigurnosti: Osjećaju se sigurno, ali su uznemireni
Iako se većina djece izjasnila da se na internetu osjećaju sigurno, statistika govori suprotno. Svakom četvrtom djetetu (27 %) dogodilo se nešto što ih je duboko uznemirilo ili uzrujalo.
Djeca su svakodnevno izložena:
-
Teorijama zavjere (23 %)
-
Sadržajima o ekstremnoj mršavosti (21 % – češće kod djevojčica)
-
Samoozljeđivanju (18 %)
-
Pornografiji (17 % – češće kod dječaka)
-
Govoru mržnje i nasilju (17 %)
Umjetna inteligencija kao “savjetnik” za probleme
Po prvi put istraživanje se dotaknulo i korištenja generativne umjetne inteligencije (AI). Dok je većina koristi za školu (pisanje eseja i priča), zabrinjava podatak da svako treće dijete koristi AI za savjete o fizičkom zdravlju ili kao “rame za plakanje” o osobnim brigama. Također, primijećen je porast kreiranja deepfake sadržaja, što češće čine dječaci.
Roditelji, gdje ste?
Unatoč ovim brojkama, uloga roditelja ostaje nedovoljno iskorištena. Čak 46 % roditelja nikada ne razgovara s djecom o njihovim iskustvima ili pogreškama na internetu, a većina uopće ne koristi tehničke mjere zaštite ili roditeljski nadzor.
Stručnjaci su jasni: Potrebne su hitne mjere javne politike, veća digitalna pismenost u školama, ali i aktivnije uključivanje roditelja u digitalni život svoje djece.
