Borba protiv dezinformacija ključna je za očuvanje demokracije, medija i informiranih građana, rečeno je u utorak na konferenciji Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO) u Dubrovniku. Konferencija je okupila stručnjake iz znanosti, medija i civilnog društva kako bi predstavili trendove i izazove u suzbijanju štetnih narativa koji prijete stabilnosti društva.
ADMO: Temelj za sigurniji informacijski prostor
Koordinator ADMO-a, Mato Brautović sa Sveučilišta u Dubrovniku, istaknuo je kako je ADMO prvi regionalni centar koji sustavno analizira dezinformacijske narative, gradi kapacitete za njihovo prepoznavanje i okuplja stručnjake u zajedničkom cilju jačanja otpornosti društva na manipulaciju. “ADMO je mnogo više od projekta – on je temeljni korak prema sigurnijem i informiranijem javnom prostoru”, naglasio je Brautović.
Medijska pismenost i nova regulativa kao stupovi obrane
Državni tajnik iz Ministarstva kulture i medija, Krešimir Partl, istaknuo je da je medijska pismenost jedan od najvažnijih alata u borbi protiv dezinformacija, uz kvalitetno i profesionalno novinarstvo te adekvatnu regulativu. Predsjednik Vijeća za elektroničke medije, Josip Popovac, naglasio je važnost ADMO-a za hrvatski medijski ekosustav, posebno u pogledu suradnje fakulteta, medija, institucija i civilnog društva.
Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, podsjetila je na pionirsku ulogu civilnog društva u borbi protiv dezinformacija u Hrvatskoj. Posebno je istaknula novu EU regulativu, Akt o digitalnim uslugama (DSA), koja mijenja pravila igre kao prva takva regulativa u svijetu namijenjena reguliranju velikih digitalnih platformi. Domagoj Maričić iz HAKOM-a potvrdio je moć DSA-a, ali i njegova ograničenja, naglasivši da regulatori mogu monitorirati platforme i prijavljivati nepravilnosti Europskoj komisiji, ali ne ulaziti u sam sadržaj.
Postignuća ADMO-a i izazovi pred nama
Ivana Grkeš iz ADMO-a predstavila je impresivna postignuća konzorcija u protekle dvije i pol godine. Objavljeno je 13 analiza, 600 fact-checkova na tri jezika, provedeno je šest višednevnih treninga za preko 130 studenata te radionice medijske pismenosti za građane. Poseban TV format na N1 televiziji “(Dis)info” dodatno je istraživao i diskutirao globalne i lokalne teme vezane uz problem dezinformacija. Najavljen je i nastavak projekta, ADMO 2.0, osnažen novim medijskim i akademskim partnerima.
Populizam, AI i krizno povjerenje
Profesorica Marijana Grbeša s Fakulteta političkih znanosti upozorila je na alarmantan porast populizma povezanog s manipulacijama i teorijama zavjere. “To kreira dezinformacijski kaos kojem svjedočimo i to dovodi do toga da opada povjerenje u medije, pitanje je koliko je to uništilo povjerenje u institucije i liberalnu demokraciju,” kazala je Grbeša, dodavši kako “ne misli da je borba protiv dezinformacija sizifovska, već da je naš pristup sizifovski”. Naglasila je i jaz između institucija i mladih generacija.
Profesor Jan Šnajder s Fakulteta elektrotehnike i računarstva osvrnuo se na ulogu tehnologije, ističući kako “AI nije pomogao demokraciji”. S pojavom generativnog AI sadržaja, poput Chat GPT-a, ljudima je sve teže razlučiti istinu od laži. Nebojša Blanuša s Fakulteta političkih znanosti dodao je da centri moći u demokracijama popuštaju u ratu između demokracije i autokracije, s teorijama zavjere koje se spajaju u jednu veliku teoriju, a koje su podržane u iliberalnim režimima.
Medijska pismenost kao imperativ i opasnosti društvenih mreža
Profesorica Milica Vučković s Fakulteta političkih znanosti naglasila je potrebu medijskog opismenjavanja radi izgradnje otpornosti. Iako se Hrvatska intenzivnije bavi ovom temom tek desetak godina, još uvijek nedostaje edukacija, osvještavanje i suradnja.
Milica Bogdanović iz Gonga upozorila je na inherentne opasnosti društvenih mreža. Istaknula je da ljudi moraju razumjeti da društvene mreže nisu samo platforme za komunikaciju, već privatno vlasništvo tech divova koji koriste naše podatke, “kradu nam pažnju da bi profitirali, oblikuju naša ponašanja i vrijednosti.”
Pritisci na novinarstvo i potreba za kurikularnom reformom
Tihomir Ladišić, programski direktor N1 Televizije, istaknuo je brojne pritiske na novinarstvo koji utječu na kvalitetu medijskog sadržaja. Urednica portala medijskapismenost.hr, Ana Kirin, poručila je da medijska pismenost mora postati obavezan dio kurikula u školama. Ana Brakus, izvršna urednica Faktografa, ocijenila je velikim problemom nedostatak financiranja novinarstva koje radi u službi javnosti. “Stoga je i povjerenje u novinarstvo i medije u padu. Vodi se koordinirana kampanja kojoj je cilj potkopati novinarstvo kao struku,” zaključila je Brakus.
Konferencija ADMO-a jasno je pokazala da je borba protiv dezinformacija složen i višeslojan izazov koji zahtijeva sinergijsko djelovanje svih dionika društva, od akademske zajednice i medija do civilnog društva i regulatornih tijela, te kontinuirano ulaganje u medijsku pismenost građana.
