U Čakovcu je u srijedu, 11. studenoga, obilježena 108. obljetnica završetka Prvoga svjetskog rata. Kod spomenika poginulim Čakovčanima u Perivoju Zrinskih položeni su vijenac i zapaljene svijeće u znak sjećanja na stradale Međimurce i sve žrtve rata koji je ostavio duboke posljedice na ovaj kraj. Prema procjenama iznesenima na komemoraciji, u Prvom svjetskom ratu stradalo je nekoliko tisuća Međimuraca, a sjećanje na njihovu žrtvu desetljećima je bilo nepravedno zapostavljeno.
U Perivoju Zrinskih odana počast žrtvama Prvoga svjetskog rata
Povodom 108. obljetnice završetka Prvoga svjetskog rata, koji je okončan primirjem potpisanim 11. studenoga 1918. godine u Compiègneu, u Perivoju Zrinskih u Čakovcu održana je prigodna komemoracija.
Kod spomenika poginulim Čakovčanima okupili su se predstavnici Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, Zrinske garde Čakovec, Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ – Zmajskog stola Čakovec te hrvatski branitelji.
Zajedničkim polaganjem vijenca i paljenjem svijeća odali su počast Međimurcima i svim ostalim žrtvama Prvoga svjetskog rata.
Zoran Turk: Prvi svjetski rat bio je jedna od najvećih tragedija Međimurja
Okupljenima se obratio Zoran Turk, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, koji je podsjetio na posljedice Prvoga svjetskog rata za Međimurje i Hrvatsku.
Istaknuo je kako je, prema procjenama koje govore o nekoliko tisuća stradalih Međimuraca, taj rat bio najveća tragedija koja je u novije doba pogodila Međimurje.
Iako se ratne operacije nisu izravno odvijale na međimurskom području, posljedice su bile iznimno teške.
Brojne obitelji ostale su bez svojih članova, dok su mnogi muškarci s bojišta vraćeni s trajnim posljedicama ranjavanja.
Posebno su bila pogođena seoska gospodarstva, koja su tijekom četiriju ratnih godina ostala bez velikog dijela radne snage, što je dodatno otežalo život i gospodarski oporavak stanovništva.
Kraj rata donio je i povijesne promjene za Međimurje
Govoreći o događajima koji su uslijedili nakon završetka rata, Turk se osvrnuo i na burnu 1918. godinu u Međimurju.
Ratna iscrpljenost, opća nestašica i pandemija španjolske gripe dodatno su pogoršale životne prilike stanovništva.
U međimurskim selima počeli su izbijati socijalni nemiri, koji su postupno poprimili i nacionalni karakter.
Na tadašnja politička zbivanja utjecala je i ideja američkog predsjednika Woodrowa Wilsona o pravu naroda na samoodređenje, koja je potaknula zahtjeve za političkim promjenama.
Ti su događaji bili dio povijesnog procesa koji je krajem 1918. i početkom 1919. godine doveo do povratka Međimurja u sastav matične hrvatske zemlje.
Žrtve Prvoga svjetskog rata desetljećima bile zapostavljene
Poseban naglasak na komemoraciji stavljen je na činjenicu da je sjećanje na međimurske žrtve Prvoga svjetskog rata dugo bilo zanemareno.
Međimurci su tijekom rata bili mobilizirani u vojsku Austro-Ugarske Monarhije, koja se nakon završetka sukoba našla na poraženoj strani.
Upravo je ta povijesna okolnost, uz kasnije društveno-političke promjene i događaje tijekom Drugoga svjetskog rata, pridonijela tome da se o sudbinama mnogih poginulih desetljećima nije dovoljno govorilo.
Njihova su imena i osobne tragedije ostali dijelom obiteljskih sjećanja, dok je javno obilježavanje njihove žrtve dugo bilo u drugom planu.
Želja je da obilježavanje preraste u veću tradiciju
Ovogodišnja komemoracija održana je treću godinu zaredom, čime se postupno obnavlja kultura sjećanja na Međimurce stradale između 1914. i 1918. godine.
Sudionici su izrazili želju da obilježavanje završetka Prvoga svjetskog rata u budućnosti dobije veći društveni odjek te okupi još više predstavnika institucija, udruga i građana.
Sjećanje na žrtve Prvoga svjetskog rata nije samo podsjetnik na jedan od najtragičnijih događaja moderne europske povijesti, nego i na sudbine tisuća međimurskih obitelji koje su osjetile njegove posljedice.
Komemoracijom u Perivoju Zrinskih Čakovec je još jednom odao počast ljudima čija žrtva zaslužuje trajno mjesto u povijesnom pamćenju Međimurja.
