Gotovo svaki peti stanovnik Hrvatske nalazi se u riziku od siromaštva, a posebno zabrinjava položaj starijih osoba. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2025. godinu, stopa rizika od siromaštva iznosila je 19,5 posto, dok je među osobama starijima od 65 godina dosegnula čak 39,4 posto. Podaci su objavljeni povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, koji se obilježava 17. listopada.
Starije žene i samci najugroženiji: Čak 64,4 posto starijih koji žive sami u riziku je od siromaštva
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u Hrvatskoj je tijekom 2025. godine 20,7 posto stanovništva bilo u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, što je smanjenje u odnosu na 21,7 posto godinu ranije.
Hrvatska se time nalazi neznatno ispod prosjeka Europske unije od 20,9 posto, gdje je prema Eurostatu siromaštvom ili socijalnom isključenošću ugroženo približno 92,7 milijuna ljudi.
Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo iznosio je 9.034 eura godišnje.
Najugroženija skupina i dalje su starije osobe, posebno žene i oni koji žive sami. Među ženama starijima od 65 godina stopa rizika iznosi 42,4 posto, a među muškarcima iste dobi 35,3 posto.
Posebno zabrinjava podatak da je 64,4 posto osoba starijih od 65 godina koje žive same u riziku od siromaštva, dok među umirovljenicima taj udio iznosi 36,3 posto.
Stranka umirovljenika upozorava: Mirovine ne prate troškove života
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, iz Stranke umirovljenika upozorili su na sve teži financijski položaj starijih građana.
Ističu kako mirovine ne prate rast životnih troškova te upozoravaju na povećanje broja ugovora kojima starije osobe svoju imovinu zamjenjuju za uzdržavanje i skrb.
Prema podacima koje navode, tijekom prošle godine evidentiran je 6.321 ugovor o doživotnom uzdržavanju i 1.446 ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, što predstavlja rast od 22,5 posto u odnosu na 2024. godinu.
Iz Stranke umirovljenika smatraju da godišnji dodatak na mirovinu od sedam eura po godini staža, iako dobrodošao, nije dovoljan za rješavanje problema siromaštva starijih osoba.
Upozoravaju i na potrebu bolje organizacije palijativne skrbi te donošenja lokalnih planova aktivnog starenja i socijalnog uključivanja.
Vlada povećala socijalne naknade: Osnovica porasla na 170 eura
Iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike ističu da je smanjenje siromaštva među prioritetima Vlade Republike Hrvatske.
Osnovica za izračun zajamčene minimalne naknade povećana je sa 106 eura u 2020. na 170 eura u 2026. godini, što je rast od 60,38 posto.
Za starije i radno nesposobne osobe zajamčena minimalna naknada iznosi 221 euro, a prema Vladinim podacima prošle ju je godine koristila 43.171 osoba.
Povećane su i naknade za pojedine ranjive skupine, uključujući djecu, samohrane roditelje, osobe s invaliditetom i korisnike socijalnih usluga.
Naknada za roditelje njegovatelje i njegovatelje sada iznosi 800, 960 ili 1.200 eura, ovisno o propisanim uvjetima.
Za ugrožene kupce energenata nastavlja se isplata naknade od 70 eura, i to do 31. ožujka 2027. godine.
Cilj do 2028. smanjiti siromaštvo ispod 15 posto
Vlada Republike Hrvatske u svojem programu za razdoblje od 2024. do 2028. predviđa smanjenje stope rizika od siromaštva ispod 15 posto.
Planirano je i povećanje osnovice zajamčene minimalne naknade sa sadašnjih 170 na 200 eura do 2028. godine.
Do 2030. Hrvatska namjerava smanjiti broj osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za 298.000, među kojima je 40.000 djece.
Nastavlja se i provedba Nacionalnog plana za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje 2021. – 2027., s naglaskom na dostupnost socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih usluga.
Međunarodni dan borbe protiv siromaštva: Brojke se smanjuju, ali problem ostaje velik
Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti obilježava se svake godine 17. listopada, a Ujedinjeni narodi službeno su ga proglasili 1992. godine.
Iako statistički pokazatelji upućuju na blago smanjenje rizika od siromaštva u Hrvatskoj, gotovo 40 posto građana starijih od 65 godina i dalje je izloženo tom riziku.
Posebno težak položaj starijih osoba koje žive same pokazuje da će, uz povećanje socijalnih naknada, važnu ulogu u smanjenju siromaštva imati dostupna skrb, primjerena primanja i snažnija podrška najranjivijim građanima.
