Održiva razina inflacije u Hrvatskoj prvenstveno je posljedica energetskih šokova uzrokovanih geopolitičkim napetostima i sukobima na Bliskom istoku i u Ukrajini, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Ante Žigman na konferenciji „Dan velikih planova“. Unatoč izazovnom okruženju, HNB ove godine očekuje rast hrvatskog gospodarstva od 2,4 posto, što je gotovo dva i pol puta više od prosječnog rasta europodručja, dok bi se inflacija trebala zadržati na oko četiri posto uz trend smanjenja razlike u odnosu na prosjek eurozone.
Zaustavljanje rasta cijena hrane i stabilizacija tržišta usluga
Iako je u kolovozu zabilježeno blago ubrzanje inflacije na 4,2 posto (ponajviše zbog rasta cijena naftnih derivata), guverner je naglasio kako je zabilježeno potpuno zaustavljanje rasta cijena hrane, dok se u sektoru usluga primjećuje jasno “hlađenje”. Ključni cilj Europske središnje banke (ESB) i HNB-a u narednom razdoblju jest spriječiti prelijevanje visokih cijena energije na ostale sektore te osigurati da se inflacija tijekom 2027. godine počne trajno smanjivati. Odluke o eventualnom novom podizanju kamatnih stopa donosit će se ovisno o dolaznim podacima na sljedećim sastancima Upravnog vijeća ESB-a.
Žigman se složio s Milanovićem: Inflacija nije krivnja pojedinca, Vlada drži proračun pod kontrolom
Odgovarajući na novinarska pitanja, Žigman se osvrnuo na nedavnu izjavu predsjednika RH Zorana Milanovića koji je ustvrdio da se za inflaciju ne može okriviti jedna konkretna osoba, pa tako ni guverner ili ministar financija. Žigman je naglasio da je Milanovićev stav ispravan, objasnivši da kreatori ekonomske politike mogu utjecati na makroekonomsku razinu, ali ne mogu diktirati individualnu potražnju građana niti utjecati na pojedinačne trgovce koji koriste slabiju konkurenciju za dizanje cijena. Također je pohvalio nastojanja Ministarstva financija, istaknuvši da Vlada uspješno drži proračunski deficit ispod tri posto, a javni dug ispod 60 posto BDP-a.
