Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić predstavio je zastupnicima u Hrvatskom saboru paket poreznih izmjena kojima Vlada najavljuje daljnje promjene poreznog sustava. Među najvažnijim novostima je ukidanje poreza na dohodak na mirovine, ali i uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže.
Vlada predlaže izmjene Zakona o porezu na dohodak, Zakona o doprinosima, Zakona o porezu na dobit, Zakona o porezu na dodanu vrijednost te uvođenje Hrvatskog investicijskog računa.
Kako je poručio Ćorić, cilj paketa je pojednostaviti porezni sustav, uskladiti ga s pravnom stečevinom Europske unije te dodatno naglasiti poreznu pravednost.
Ukida se porez na mirovine: Promjena kreće 1. siječnja 2027.
Jedna od ključnih promjena odnosi se na oporezivanje mirovina. Prema prijedlogu Vlade, od 1. siječnja 2027. godine poreza na dohodak bit će oslobođene mirovine do 5.000 eura.
Promjena bi trebala obuhvatiti oko 541 tisuću umirovljenika koji trenutačno plaćaju porez na dohodak na svoje mirovine.
Za umirovljenike čije su mirovine već ispod neoporezivog dijela ova promjena neće predstavljati dodatno povećanje primanja jer oni porez na dohodak ni sada ne plaćaju.
Ćorić je u Saboru istaknuo da Vlada kroz indeksacije mirovina i druge mjere nastoji voditi računa o položaju umirovljenika, posebno onih s nižim prihodima.
Na pitanje zastupnice Anke Mrak Taritaš odnose li se predložene izmjene i na isplate iz drugog mirovinskog stupa, ministar je odgovorio da se na njih ove izmjene ne odnose.
Uvodi se porez na prekomjerne profitne marže
Veliku pozornost izazvao je i prijedlog poreza na prekomjerne profitne marže. Prema Ćorićevim riječima, nova bi se mjera odnosila na oko 1.800 velikih i srednjih poduzetnika.
Riječ je o poduzetnicima koji su tijekom 2026. godine značajno povećali profitne marže u odnosu na prethodno trogodišnje razdoblje, a Vlada smatra da takav rast nije razmjeran njihovoj aktivnosti i tržišnim okolnostima.
Ćorić je objasnio da je cilj oporeziti dio dobiti koji proizlazi iz, kako je rekao, iskorištavanja globalnih tržišnih neravnoteža za dodatno povećanje marži.
Prema njegovim riječima, već sama najava uvođenja ovog poreza dovela je do određenih korekcija cijena.
Zastupnik Damir Bakić pitao je što će biti porezna osnovica, odnosno odnosi li se ona na dobit prije redovnog oporezivanja.
Ministar je odgovorio da se osnovica za dodatni dio odnosi na dobit prije redovnog oporezivanja, dok se preostali dio dobiti oporezuje redovnom stopom od 18 posto.
Paušalni obrti: Za većinu nema povećanja poreznog opterećenja
Promjene se odnose i na paušalne obrte. Ćorić je istaknuo da se porezno opterećenje neće povećavati za paušalce s godišnjim primicima do 40.000 eura.
Takvih je, prema njegovim riječima, oko 83 posto svih paušalnih obrtnika.
Ministar je pritom naglasio kako se poreznim izmjenama želi povećati progresivnost u višim poreznim razredima.
„Viši razredi bi trebali nositi i više porezne stope“, poručio je Ćorić, dodajući da se na taj način nastoji smanjiti razlika u poreznom tretmanu između paušalista i osoba koje ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada.
Mijenja se i oporezivanje turističkog najma
Paket donosi promjene i za vlasnike turističkog smještaja. Povećava se donja granica paušalnog poreza u turistički najrazvijenijim područjima.
Cilj je, prema obrazloženju ministra, približiti oporezivanje kratkoročnog najma poreznim stopama koje se primjenjuju kod dugoročnog najma te tako potaknuti veći broj vlasnika nekretnina na dugoročno iznajmljivanje.
Ćorić je pritom naglasio da će i nakon predloženih promjena prosječna stopa oporezivanja kratkoročnog najma ostati niža od stope koja se primjenjuje na dugoročni najam.
Hrvatski investicijski račun trebao bi potaknuti ulaganja građana
Među novostima je i Hrvatski investicijski račun, kojim Vlada želi građanima približiti različite oblike ulaganja.
Ćorić je podsjetio na velik interes građana za državne obveznice i trezorske zapise te ocijenio da bi novi model mogao potaknuti desetke tisuća građana na ulaganje i proširiti mogućnosti štednje.
Ideja je građanima ponuditi jednostavniji okvir za ulaganje, uz stvaranje dodatnog oblika dugoročne štednje.
Lokalne jedinice i pitanje izgubljenih prihoda
U saborskoj raspravi otvoreno je i pitanje financijskih posljedica ukidanja poreza na dohodak od mirovina za jedinice lokalne i područne samouprave.
Zastupnik Ivica Baksa pitao je hoće li lokalnim jedinicama biti nadoknađen mogući gubitak prihoda.
Ćorić je odgovorio da pojedini drugi prijedlozi istodobno idu u smjeru povećanja prihoda lokalnih jedinica, dok će razlike koje eventualno nastanu biti predmet dodatnih analiza. Pritom je najavio nastavak korištenja mjera fiskalnog izravnanja.
Ministar je također odgovarajući na pitanje Nine Raspudića rekao da povećanje osobnog odbitka u ovom trenutku nije predmet predloženih izmjena.
Raspudića je zanimao i učinak ranije uvedenog poreza na nekretnine, a Ćorić je naveo da je do sada izdano poreznih rješenja za više od 280.000 nekretnina.
Paket poreznih izmjena sada ulazi u daljnju saborsku proceduru, a predložene promjene trebale bi donijeti niz novosti u oporezivanju građana, poduzetnika, najma i ulaganja.
