Održani godišnji govor o stanju Europske unije predsjedačice Europske komisije Ursule von der Leyen izazvao je brojne reakcije u Europskom parlamentu. Tijekom obraćanja koje je trajalo gotovo sat i pol, naglasak je stavljen na konkurentnost, sigurnost i geopolitičku neovisnost kontinenta, a hrvatski eurozastupnici posebno su se osvrnuli na osudu veličanja ratnih zločinaca u Srbiji, potencijalni status Kanade u Uniji te najavu zabrane društvenih mreža za mlađe od 13 godina.
Oštra osuda veličanja Ratka Mladića i reakcije iz Hrvatske
Jedan od najodjekujućih dijelova govora bila je izjava predsjednice Komisije da je bila šokirana slikama s nedavnog ispraćaja Ratka Mladića u Beogradu, poručivši kako slavljenje ratnih zločinaca nema mjesta u Europi.
Zastupnica Željana Zovko (EPP) istaknula je kako je time jasno poručeno da se europskim vrijednostima neće trgovati. Zastupnik Stephen Nikola Bartulica pozdravio je osudu, ali je naglasio da bi Hrvatska trebala postaviti isplatu ratne odštete kao ključni uvjet za napredak Srbije prema članstvu. S druge strane, Gordan Bosanac (Zeleni) pozdravio je oštriju retoriku prema Beogradu, no poručio je da bi test vjerodostojnosti Europske komisije bio izbjegavanje službenih posjeta Srbiji prije nadolazećih izbora.
Kritike Tonina Picule i otvorena pitanja geopolitike
Zastupnik Tonino Picula (S&D), ujedno i izvjestitelj EP-a za Srbiju, izrazio je razočaranje načinom na koji je ta tema obrađena. Naglasio je da je predsjednica Komisije izbjegla eksplicitno spomenuti odgovornost za genocid te propustila priliku da u Strasbourg pozove Majke Srebrenice. Picula je ujedno ukazati na apsurd situacije u kojoj se istovremeno otvara prostor za Kanadu, dok Vučićev SNS ostaje pridruženi član EPP-a.
Potencijalni status Kanade i redefiniranje globalnih saveza
Posebnu pažnju privukao je poziv kanadskom premijeru da se Kanada pridruži EU-u u statusu pridružene članice. Iako je Tonino Picula upozorio da takav političko-pravni okvir trenutno ne postoji, istaknuo je da se ova inicijativa ne smije podcijeniti. Ona predstavlja odgovor na promjene u globalnom poretku i nužno okupljanje demokratskih “srednjih sila” u svijetu u kojem autokratski režimi postaju sve brojniji.
