Svjetski dan fizikalne terapije obilježava se svake godine 8. rujna, a cilj je javnosti ukazati na važnost fizikalne terapije, tjelesne aktivnosti i rada fizioterapeuta u očuvanju zdravlja, liječenju bolesti i rehabilitaciji.
Ovaj se dan obilježava od 1996. godine, a datum 8. rujna odabran je jer je na taj dan 1951. godine osnovana Svjetska fizioterapija (World Physiotherapy).
Ovogodišnja tema posvećena je kardiovaskularnim bolestima i moždanom udaru, s naglaskom na važnost tjelesne aktivnosti u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji.
Kardiovaskularne bolesti među vodećim uzrocima smrti
Bolesti srca i krvožilnog sustava obuhvaćaju koronarnu odnosno ishemijsku bolest srca, cerebrovaskularne bolesti te bolesti perifernih arterija. Među glavnim čimbenicima koji pridonose njihovu nastanku su ateroskleroza i povišeni krvni tlak.
Ateroskleroza nastaje zbog nakupljanja masnih naslaga na stijenkama arterija, dok je hipertenzija odnosno povišeni krvni tlak jedan od najvažnijih čimbenika rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti.
Kardiovaskularne bolesti povezane su s visokom smrtnošću, invaliditetom i velikim brojem hospitalizacija, a godišnje su uzrok smrti milijuna ljudi u Europi.
Kod osoba koje su preboljele srčani udar ili boluju od zatajenja srca, fizioterapeuti provode individualno prilagođene, dozirane i nadzirane programe vježbanja. Aerobne aktivnosti i vježbe snage mogu pridonijeti poboljšanju rada srca i pluća, regulaciji krvnog tlaka te smanjenju rizika od novih kardiovaskularnih događaja.
Moždani udar može ostaviti teške posljedice
Moždani udar nastaje kada se prekine dotok krvi u dio mozga, zbog čega moždane stanice ostaju bez kisika i mogu odumrijeti. Posljedice ovise o području i težini udara, a mogu uključivati poteškoće s govorom, paralizu, probleme s ravnotežom te kognitivna oštećenja.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od moždanog udara u Hrvatskoj godišnje umire više od 3.000 osoba, zbog čega je riječ o jednom od vodećih uzroka smrtnosti.
Na smanjenje rizika od moždanog udara značajno se može utjecati kontrolom najvažnijih čimbenika rizika.
To uključuje:
- redovitu kontrolu krvnog tlaka i pridržavanje propisane terapije,
- kontrolu šećera u krvi,
- održavanje zdrave tjelesne težine,
- redovitu tjelesnu aktivnost,
- prestanak pušenja,
- te uravnoteženu prehranu bogatu voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i zdravim mastima.
Već 30 minuta umjerene tjelesne aktivnosti pet puta tjedno može imati značajan učinak na zdravlje. Kod osoba koje imaju određene zdravstvene rizike fizioterapeut može procijeniti stanje i osmisliti siguran i individualiziran program vježbanja.
Rehabilitacija nakon moždanog udara
Fizioterapija ima važnu ulogu u oporavku nakon moždanog udara. Neurološka rehabilitacija može započeti već u prvim danima, kada zdravstveno stanje pacijenta to dopušta, uz odgovarajuću stručnu procjenu i nadzor.
Zahvaljujući neuroplastičnosti mozga, odnosno sposobnosti mozga da stvara nove neuronske veze i prilagođava se, ponavljanjem pokreta i ciljanim vježbama pacijentima se pomaže u ponovnom učenju hodanja, korištenja zahvaćene ruke, održavanja ravnoteže i obavljanja svakodnevnih aktivnosti.
Cilj rehabilitacije je postići što veću samostalnost i kvalitetu života pacijenta.
„Pokret je lijek“
Svjetski dan fizikalne terapije prilika je za podsjetnik da je tjelesna aktivnost jedan od važnih elemenata očuvanja zdravlja. Fizioterapeuti pritom ne sudjeluju samo u liječenju posljedica bolesti, već imaju važnu ulogu i u prevenciji, edukaciji pacijenata te promicanju zdravih životnih navika.
Kao dio multidisciplinarnog zdravstvenog tima, fizioterapeuti svojim znanjem i stručnim radom pomažu pacijentima vratiti funkcionalnost i što veću kvalitetu života, a njihov rad može pridonijeti i smanjenju dugotrajne nesposobnosti za rad i invaliditeta.
Poruka ovogodišnjeg Svjetskog dana fizikalne terapije zato je jednostavna – kretanje je važno za zdravlje, a pravilno dozirana i stručno vođena tjelesna aktivnost može biti važan dio prevencije, liječenja i oporavka.