Norveški kralj Harald V. preminuo je u petak u 89. godini života, objavila je norveška kraljevska palača. Harald, koji je na prijestolju bio od 1991. godine i bio najstariji živući europski monarh, preminuo je mirno u Sveučilišnoj bolnici u Oslu u 6:35 sati.
Kralj je u bolnicu primljen 17. kolovoza zbog bakterijske infekcije krvi. Posljednjih godina imao je ozbiljnih zdravstvenih problema, a 2024. godine hospitaliziran je tijekom boravka u Maleziji zbog infekcije. Tada mu je ugrađen privremeni elektrostimulator srca, a nakon povratka u Norvešku i trajni uređaj.
Harald je iste godine najavio smanjenje broja službenih obveza, ali je jasno odbacio mogućnost abdikacije. Isticao je kako ga kraljevska prisega obvezuje da dužnost obavlja doživotno.
Više od tri desetljeća na norveškom prijestolju
Harald V. rođen je 1937. godine i na prijestolje je stupio nakon smrti svojeg oca, kralja Olava V., 1991. godine. Tijekom više od tri desetljeća vladavine postupno je modernizirao norvešku monarhiju i približio je suvremenom društvu.
Bio je poznat po otvorenim stavovima o toleranciji i različitostima. U jednom od svojih poznatijih govora 2016. godine poručio je da Norvežani mogu biti različitog podrijetla, imati različita uvjerenja i različite seksualne orijentacije.
Harald je smatrao da europske kraljevske obitelji ne bi smjele odustati od otvorenosti i ponovno se zatvoriti iza zidova svojih palača.
Ljubav prema sportu, jedrenju i prirodi
Poput svojeg oca, Harald je bio veliki zaljubljenik u sport i automobile. Posebno je volio jedrenje, a kao kormilar norveške jedrilice osvojio je i naslov svjetskog prvaka.
Sudjelovao je na nekoliko Olimpijskih igara, iako nije uspio ostvariti ono što je njegovu ocu pošlo za rukom – osvojiti olimpijsko zlato.
Bio je snažno zainteresiran i za očuvanje prirode. U 76. godini ostvario je jedan od svojih životnih snova kada je proveo četiri dana u amazonskoj prašumi, gdje je boravio s pripadnicima naroda Yanomami i spavao u visećoj mreži.
Brak s pučankom promijenio kraljevsku tradiciju
Harald je pohađao državne škole, za razliku od svojeg oca koji se privatno školovao. Posebno važan trenutak u njegovu životu bio je brak sa Sonjom Haraldsen 1968. godine.
Sonja je bila pučanka, a njihov brak predstavljao je velik odmak od dotadašnjih pravila kraljevskih obitelji. Prije nego što je dobio očev pristanak za brak, Harald se s njim navodno godinama borio oko tog pitanja.
Harald i Sonja zajedno su desetljećima predstavljali norvešku monarhiju, a kraljica Sonja sada ostaje udovica nakon gotovo šest desetljeća braka.
Prijestolje preuzima Haakon
Nakon Haraldove smrti norveško prijestolje preuzima njegov sin, prijestolonasljednik Haakon, koji će postati četvrti norveški kralj otkako je zemlja 1905. godine stekla neovisnost od Švedske.
Njegova supruga Mette-Marit postat će kraljica.
Smrt kralja Haralda dolazi u osjetljivom trenutku za norvešku kraljevsku obitelj, koja se posljednjih mjeseci suočava s nizom kontroverzi i snažnim interesom javnosti.
Ipak, Harald V. iza sebe ostavlja razdoblje duže od 35 godina na prijestolju, tijekom kojeg je norvešku monarhiju nastojao učiniti otvorenijom, modernijom i bližom građanima.