Ratko Mladić, bivši zapovjednik Vojske Republike Srpske i pravomoćno osuđeni ratni zločinac, preminuo je u zatvoru u kojem je izdržavao doživotnu kaznu zatvora. Vijest o njegovoj smrti potvrdila je obitelj, a prenijeli su je mediji u Srbiji.
Mladić je 2021. godine pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove u Haagu osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, zločina protiv čovječnosti te kršenja zakona i običaja ratovanja tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Presuda je pravomoćno potvrđena 2022. godine.
Njegova smrt označava kraj života čovjeka koji je tijekom ratova 1990-ih zauzimao jednu od najvažnijih zapovjednih pozicija u srpskim vojnim strukturama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Od časnika JNA do zapovjednika Vojske Republike Srpske
Ratko Mladić rođen je 12. ožujka 1942. godine u selu Božanovići u istočnoj Bosni. Nakon pogibije oca 1945. godine odrastao je uz majku, a nakon osnovne škole preselio se u Sarajevo, gdje je radio kao metalostrugar u tvornici oružja PRETIS.
Ubrzo se odlučio za vojni poziv. U Zemunu je završio srednju vojnu školu, a potom Vojnu akademiju u Beogradu. Karijeru je gradio unutar Jugoslavenske narodne armije (JNA) i napredovao kroz različite zapovjedne dužnosti.
Uoči raspada Jugoslavije bio je na dužnosti zapovjednika korpusa u Prištini, a tijekom 1991. godine prebačen je u Knin, gdje je preuzeo zapovjedništvo nad Kninskim korpusom JNA.
Uloga u ratu u Hrvatskoj
Mladićev dolazak u Knin dogodio se u vrijeme eskalacije oružanih sukoba u Hrvatskoj. Snage pod njegovim zapovjedništvom sudjelovale su u vojnim operacijama na širem području Dalmacije, uključujući područja zadarskog i šibenskog zaleđa.
Nakon angažmana u Hrvatskoj, Mladić je preuzeo zapovjednu funkciju u novoformiranoj Vojsci Republike Srpske u Bosni i Hercegovini.
Tijekom rata u BiH bio je jedan od ključnih vojnih zapovjednika srpskih snaga. Njegovo ime vezano je uz opsadu Sarajeva, ali i uz događaje koji su kulminirali genocidom u Srebrenici u srpnju 1995. godine.
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju teretio ga je za brojne ratne zločine, uključujući genocid, progone, ubojstva, deportacije i druga kaznena djela počinjena tijekom rata.
Više od desetljeća bio u bijegu
Nakon završetka rata Mladić je godinama izbjegavao uhićenje. Više od desetljeća bio je jedan od najtraženijih bjegunaca koje je tražio Haški tribunal.
Uhićen je 26. svibnja 2011. godine u selu Lazarevu u Srbiji, čime je okončan njegov dugogodišnji bijeg.
Nakon izručenja Haagu počelo je suđenje koje je trajalo godinama. Prvostupanjska presuda izrečena mu je 2017. godine, kada je proglašen krivim po većini točaka optužnice i osuđen na doživotni zatvor.
Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove 2021. godine potvrdilo je doživotnu kaznu, čime je presuda postala konačna.
Osuđen za genocid u Srebrenici
Jedna od ključnih točaka presude odnosila se na genocid u Srebrenici, u kojem je u srpnju 1995. godine ubijeno više od 8000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Sud je zaključio da je Mladić bio odgovoran za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je cilj bio trajno uklanjanje bošnjačkog stanovništva s područja koja su srpske snage željele kontrolirati.
Osuđen je i za zločine protiv čovječnosti te kršenja zakona i običaja ratovanja, uključujući zločine povezane s dugotrajnom opsadom Sarajeva.
Kraj života iza rešetaka
Nakon pravomoćne presude Mladić je ostatak života proveo u zatvoru, služeći doživotnu kaznu zatvora.
Njegova smrt dolazi više od tri desetljeća nakon početka ratova na prostoru bivše Jugoslavije i nakon dugog sudskog procesa kojim je međunarodni sud utvrdio njegovu odgovornost za neke od najtežih zločina počinjenih tijekom rata u Bosni i Hercegovini.
Mladićevo ime tako ostaje trajno povezano s ratom u BiH, opsadom Sarajeva i genocidom u Srebrenici, ali i s ratnim djelovanjima JNA na području Hrvatske početkom 1990-ih.