Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odbacuju tvrdnje da se na slučaju nezakonito odloženog otpada u Gospiću nije postupalo te ističu kako su od prvog dana poduzimali aktivnosti u okviru svojih zakonskih nadležnosti. Istodobno poručuju da odgovornost za nezakonito odlaganje otpada treba utvrditi u postupcima nadležnih tijela.
Slučaj nezakonito odloženog otpada u Gospiću, na lokaciji PPK Velebit, otvoren je nakon što je USKOK u veljači 2025. godine obavijestio javnost o otpadu koji je ondje završio kao posljedica nezakonitih aktivnosti.
Ministarstvo tvrdi da je reagiralo odmah
Iz Ministarstva navode kako su nakon USKOK-ove obavijesti odmah reagirali u koordinaciji s Ličko-senjskom županijom, obišli lokaciju te održali sastanak s predstavnicima lokalne samouprave.
Prema Zakonu o gospodarenju otpadom, sanaciju nezakonito odloženog otpada prvenstveno provodi onečišćivač, odnosno jedinica lokalne samouprave na čijem se području otpad nalazi. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uključuje se u sanaciju kada je lokacija uvrštena u Plan gospodarenja otpadom.
Kako procjena ukazuje na to da onečišćivač neće moći podmiriti troškove sanacije, Ministarstvo i Fond pokrenuli su postupke kojima je omogućeno državno financiranje sanacije.
U svibnju 2025. Vlada RH donijela je izmjene i dopune Plana gospodarenja otpadom kojima je među lokacije predviđene za sanaciju uvršteno i nezakonito odlagalište u Gospiću. Time je stvoren pravni temelj za intervenciju Fonda.
Zbog istrage pristup lokaciji bio ograničen
Ministarstvo ističe da priprema sanacije nije mogla u cijelosti započeti prije listopada 2025. godine zbog istražnih radnji koje su provodila nadležna državna tijela.
Potvrdu da se mogu provoditi aktivnosti povezane sa sanacijom Ministarstvo i Fond dobili su sredinom listopada 2025. godine.
„Nije riječ o tome da institucije nisu željele postupati, već o tome da je zakonit i siguran pristup lokaciji u tom razdoblju bio ograničen zbog kaznenog postupka“, poručuju iz Ministarstva.
Ističu kako se u međuvremenu radilo na prikupljanju dokumentacije, dodatnim analizama i istraživanju tržišta kako bi se pronašao tehnički i zakonit način za uklanjanje i zbrinjavanje otpada.
Prva javna nabava završila bez ponuda
Nakon što je USKOK obavijestio Fond da više nema prepreka za pristup lokaciji, provedeno je dodatno istraživanje domaćeg i međunarodnog tržišta.
U veljači 2026. objavljen je otvoreni postupak javne nabave za prvu fazu sanacije, odnosno uklanjanje i zbrinjavanje rasutog otpada uz silos.
Međutim, na prvi natječaj nije pristigla nijedna ponuda.
Fond je nakon toga u srpnju proveo dodatne konzultacije sa zainteresiranim gospodarskim subjektima. U njima je, među ostalim, utvrđeno da različita postrojenja za obradu otpada imaju različite tehnološke zahtjeve, osobito kada je riječ o udjelu klora u otpadu.
Trošak prve faze povećan na 4,72 milijuna eura
Na temelju dodatnih saznanja procijenjena vrijednost prve faze sanacije povećana je s 2,1 milijun eura na 4,72 milijuna eura bez PDV-a.
Produžen je i rok za provedbu sanacije. Odabrani ponuditelj trebao bi u roku od najviše 12 mjeseci ukloniti rasuti otpad s lokacije, a tijekom idućih 12 mjeseci provesti njegovu konačnu oporabu i zbrinjavanje.
Istodobno je objavljen i postupak javne nabave za uklanjanje oko 650 tona neopasnog otpada koji se nalazi u takozvanim „big bag“ vrećama. Procijenjena vrijednost tog postupka iznosi 400.000 eura bez PDV-a, a rok izvršenja šest mjeseci.
Rok za dostavu ponuda za oba postupka je krajem kolovoza.
Traži se rješenje i za zakopani otpad
Poseban problem predstavlja zakopani dio otpada.
Fond je, kako navodi Ministarstvo, prvo kontaktirao 15 inozemnih operatera, a potom upite proširio na još 60-ak operatera koji upravljaju odlagalištima opasnog otpada ili energanama na području Europske unije.
Dodatno su poslani upiti vezani uz mogućnost zbrinjavanja otpada u zatvorenim bivšim rudnicima soli koji se koriste za trajno skladištenje.
Ministarstvo navodi da se razmatraju modeli odlaganja na odlagalištima opasnog otpada, energetska oporaba ili njihova kombinacija.
Ministarstvo: Voda za piće je sigurna
Iz Ministarstva ističu da su, neovisno o samoj sanaciji, poduzimali aktivnosti radi provjere mogućeg utjecaja otpada na okoliš i zdravlje stanovništva.
Zatražena su stručna mišljenja o prisutnosti PFAS spojeva i sigurnosti vode za piće. Ispravnost vode za piće, navodi Ministarstvo, potvrdio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Istodobno će se nastaviti praćenje relevantnih podataka i stanja okoliša.
Do 20. rujna trebali bi biti predstavljeni modeli sanacije
Krajem srpnja održan je sastanak predstavnika Vlade, Ministarstva, Fonda i drugih institucija s predstavnicima Građanske inicijative „Gospić je naš dom“.
Dogovoreno je objavljivanje dostupnih analiza, upućivanje zamolbe za objavu cjelovitog vještačenja iz kaznenog postupka te mogućnost dodatnog proširenja mreže mjernih postaja za praćenje podzemnih voda.
Dogovoren je i novi sastanak do 20. rujna, na kojem bi trebali biti predstavljeni modeli sanacije zakopanog otpada.
Iz Ministarstva pritom naglašavaju da taj sastanak ne znači kako ne postoji plan za nastavak sanacije, već da se njime odgovara na zahtjev građanske inicijative da se prije objave novog postupka nabave predstavi pripremljena dokumentacija i predloženi model rješenja.
Ministarstvo: Nismo izdavali dozvole niti provodili inspekcijski nadzor
Ministarstvo posebno ističe pitanje nadležnosti.
Navode kako Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nisu sudjelovali u izdavanju dozvola za predmetnu lokaciju niti provodili inspekcijske nadzore.
Iz Ministarstva istodobno navode kako je potrebno utvrditi kako su opsežne promjene prostora između 2020. ili ranije i 2024. godine mogle proći nezapaženo, osobito imajući u vidu da se lokacija nalazi uz državnu cestu D50 koja vodi i prema službenom gradskom odlagalištu.
Pritom naglašavaju da ne prejudiciraju odgovornost bilo kojeg tijela ili osobe.
Najavljuju strožu kontrolu gospodarenja otpadom
Slučaj Gospića, poručuju iz Ministarstva, pokazuje potrebu za snažnijim nadzorom i strožim sankcijama za nezakonito postupanje s otpadom.
Zbog toga se pripremaju izmjene i dopune Zakona o gospodarenju otpadom, kojima bi se dodatno ojačali mehanizmi kontrole i sankcioniranja nezakonitog postupanja.
Ministarstvo podsjeća i na sanaciju drugih takozvanih „crnih točaka“ u Hrvatskoj, uključujući lokaciju bala s otpadom u Varaždinu te Biljane Donje u Zadarskoj županiji.
„Vlada RH rješava problem, odgovorni moraju odgovarati“
Ministarstvo na kraju poručuje kako je problem nezakonito odloženog otpada u Gospiću posljedica nezakonitih aktivnosti pojedinaca, dok njihovu odgovornost trebaju utvrditi i procesuirati nadležna tijela.
Istodobno, Vlada RH, Ministarstvo i Fond preuzimaju odgovornost za ono što je u njihovoj nadležnosti – osigurati zakonitu, stručnu i cjelovitu sanaciju lokacije.
„Sanacija Gospića zahtijeva stručan, zakonit i odgovoran pristup, ali i jasnu odgovornost onih koji su nezakonitim postupanjem stvorili ovaj problem“, poručuju iz Ministarstva.
Ministarstvo najavljuje nastavak aktivnosti u suradnji s Fondom, nadležnim državnim tijelima, Ličko-senjskom županijom, Gradom Gospićem i predstavnicima građana.