Sutra, 30. srpnja, čovječanstvo službeno ulazi u ekološki dug. To znači da do tog datuma potrošimo cjelokupni godišnji proračun prirodnih resursa i ekosustavskih usluga koje Zemlja može obnoviti u jednoj godini. Od tog trenutka pa sve do kraja godine živimo na kredit, trošeći prirodni kapital znatno brže nego što se on uspijeva obnoviti, upozorila je u srijedu Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF).
Prividno kašnjenje datuma: Ekološko prekoračenje na povijesno najvišoj razini
Iako Dan ekološkog duga ove godine pada šest dana kasnije u usporedbi s prošlom godinom, stručnjaci upozoravaju da to nije razlog za slavlje.
„Iako Dan ekološkog duga ove godine pada šest dana kasnije nego lani, to nije posljedica smanjenja pritiska na prirodu, već prvenstveno ažuriranja podataka i metodologije izračuna”, istaknula je direktorica komunikacija u WWF-Adriji Petra Boić Petrač.
Stvarni pokazatelji navode da se jaz između ljudske potrošnje i biokapaciteta planeta nastavlja povećavati. Zbog toga 2026. godina, unatoč kasnijem datumu, predstavlja dosad najveću zabilježenu razinu ekološkog prekoračenja u povijesti.
Posljedice prekomjerne potrošnje i utjecaj na klimatsku krizu
Prema izračunima organizacije Global Footprint Network, koja je razvila metodologiju za ekološki otisak, ljudska populacija u prosjeku koristi prirodne resurse čak 73 posto brže nego što se oni mogu prirodno obnoviti.
Upozorenja WWF-a jasna su – kontinuirano prekomjerno trošenje dugoročno ugrožava stabilnost svih ekosustava, sigurnost hrane te cjelokupnu kvalitetu života. Posljedice su već sada iznimno vidljive kroz:
-
Masovan gubitak šuma i degradaciju poljoprivrednog tla
-
Nagli nestanak bioraznolikosti i biljnih te životinjskih vrsta
-
Porast koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi koji izravno potiče klimatsku krizu
Hrvatska i regija ušle u dug znatno prije globalnog prosjeka
Dok globalna razina u ekološki dug ulazi krajem srpnja, podatci WWF-a pokazuju da države u našoj regiji troše svoje resurse još neodgovornije i znatno prije svjetskog prosjeka.
-
Crna Gora: 20. travnja
-
Hrvatska: 25. travnja
-
Bosna i Hercegovina: 26. travnja
-
Srbija: 16. svibnja
Podatak da je Hrvatska u ekološki dug zakoračila još 25. travnja jasno govori da potrošnja u našoj zemlji višestruko premašuje lokalne prirodne kapacitete.
Rješenja postoje, ali zahtijevaju hitne i sustavne promjene
Iz WWF-Adrija poručuju kako rješenja za usporavanje ovog negativnog trenda postoje. Značajno pomicanje Dana ekološkog duga na kasniji datum moguće je postići kroz brzu redukciju emisija stakleničkih plinova, prelazak na održivu proizvodnju hrane te učinkovitije korištenje obnovljivih izvora energije. Međutim, za to su nužne hitne i sustavne promjene u načinu na koji društvo proizvodi, troši i upravlja zajedničkim prirodnim bogatstvima.