Komemoracija u Zagrebu: Gordan Jandroković na 31. obljetnici genocida u Srebrenici
U zagrebačkom Koncertnom dvorani Vatroslava Lisinskog održan je svečani komemorativni program povodom 31. obljetnice genocida u Srebrenici. Središnji govor na skupu održao je predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, koji je poslao snažne poruke o važnosti očuvanja istine, borbi protiv revizionizma te trajnoj obvezi njegovanja kulture sjećanja na žrtve stravičnog zločina iz srpnja 1995. godine.
Sjećanje na Srebrenicu kao globalna kolektivna memorija
Predsjednik Sabora započeo je svoje obraćanje izražavanjem dubokog suosjećanja s obiteljima žrtava i preživjelima. Istaknuo je kako sjećanje na Srebrenicu ne smije izblijedjeti s promjenom generacija, nazvavši ovaj događaj “najbolnijom ratnom ranom Bosne i Hercegovine” koja je ostavila neizbrisiv trag na savjesti Europe i svijeta.
„Postoje povijesne i pravne činjenice o genocidu u Srebrenici utvrđene presudama međunarodnih sudova. Opća skupština Ujedinjenih naroda pozvala je prije dvije godine države članice da te činjenice čuvaju i prenose, kako bi se spriječilo poricanje genocida i njegovo ponavljanje u budućnosti.“ – naglasio je Gordan Jandroković.
Dodao je kako sjećanje na Srebrenicu danas nesumnjivo nadilazi lokalne ili nacionalne okvire te je postalo integralni dio globalne kolektivne memorije.
Poveznica s Domovinskim ratom: Potraga za nestalima u Hrvatskoj i BiH
U svom je govoru Jandroković povukao izravnu paralelu s ratnim stradanjima u Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata, podsjećajući na tragedije Vukovara i Škabrnje. Istaknuo je da Hrvatska, baš kao i Bosna i Hercegovina, i danas nosi duboke ožiljke prošlosti, a jedno od najbolnijih otvorenih pitanja ostaje pronalazak nestalih osoba.
-
Potraga za nestalima u Hrvatskoj: Hrvatska i dalje neumorno traga za 1725 nestalih građana, što je tema o kojoj se upravo raspravljalo u Hrvatskome saboru.
-
Potraga za žrtvama Srebrenice: U slučaju srebreničkog genocida, još uvijek se traga za više od 900 žrtava.
Predsjednik Sabora apelirao je na nadležne institucije u obje države da nastave ulagati maksimalne napore u pronalazak posmrtnih ostataka kako bi svaka žrtva konačno pronašla svoj zasluženi mir.
Borba protiv mržnje kroz obrazovanje mladih generacija
Posebno priznanje u govoru odano je Majkama Srebrenice, čija je neumorna borba za pravdu i istinu o njihovim sinovima, supruzima i očevima postala simbol očuvanja ljudskog dostojanstva. Jandroković je upozorio da najteža povijesna zvjerstva nikada ne nastaju naglo i odjednom, već se razvijaju postupno – onda kada društvo zakže u pravovremenom prepoznavanju znakova nasilja, mržnje i dehumanizacije.
Kao ključni štit protiv ponavljanja povijesnih pogrešaka i širenja nesnošljivosti, istaknuto je kvalitetno obrazovanje mladih. Za generacije koje nemaju osobno sjećanje na ratne strahote, kontinuirano učenje o povijesnim činjenicama jedini je put prema sigurnijoj, pravednijoj i otpornijoj budućnosti.
Podsjetimo, Hrvatski sabor je još u srpnju 2005. godine Izjavom o Srebrenici nedvosmisleno osudio genocid, a 2009. godine proglasio 11. srpnja Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, potvrđujući time svoju trajnu predanost miru, slobodi, demokraciji i vladavini prava.