Matulov grunt u Frkanovcu bio je mjesto završnog sastanka Regionalne zaštitarske grupe u sklopu međunarodnog projekta BEE(A)WARE, usmjerenog na očuvanje, zaštitu i povećanje brojnosti ugroženih zajednica divljih oprašivača i medonosne pčele unutar ekosustava.
Sastanak je održan u četvrtak, 9. srpnja 2026. godine, a okupio je stručnjake i sudionike uključene u aktivnosti projekta koji je kroz različite mjere nastojao odgovoriti na sve veće izazove s kojima se suočavaju oprašivači.
Projekt BEE(A)WARE donio nova znanja i konkretne aktivnosti
Uvodno izlaganje održala je voditeljica projekta Magdalena Trstenjak iz Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA, koja je podsjetila na početne aktivnosti projekta, suradnju s lokalnim dionicima, izradu strateških dokumenata te brojne edukativne aktivnosti usmjerene na prijenos znanja.
Tijekom provedbe projekta realizirana su konkretna rješenja poput monitoringa divljih oprašivača, aktivacije sustava klimatskih parametara, edukacije djece i mladih te informiranja javnosti o važnosti očuvanja prirodne ravnoteže.
Kao važni rezultati projekta izrađeni su Regionalna analiza stanja divljih oprašivača i medonosne pčele te Strateški plan održivog očuvanja divljih oprašivača i medonosne pčele na području Krajinskog parka Goričko, jugoistočnog Prekmurja, područja unutar rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav i Međimurja.
Najavljeno je kako će se izrađeni dokumenti nastaviti provoditi kroz daljnju suradnju s ključnim dionicima i nastavak dobre prakse u zaštiti oprašivača.
Rezultati monitoringa upozoravaju na ugroženost pčela i leptira
Stručna voditeljica Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode Mihaela Mesarić predstavila je rezultate Izvještaja monitoringa divljih oprašivača 2024./2025., odnosno prikaz istraživanja provedenih na pilot području Međimurske županije.
Podaci pokazuju kako je situacija s divljim oprašivačima zabrinjavajuća. Prema crvenom popisu europskih pčela, gotovo osam posto vrsta nalazi se pod prijetnjom izumiranja.
Među glavnim uzrocima smanjenja brojnosti oprašivača istaknuti su nesavjesna uporaba sredstava za zaštitu bilja, promjene u okolišu uzrokovane intenzivnom poljoprivredom te klimatske promjene.
U istraživanjima su korištene metode lovnih zdjela, poznate kao pantraps metoda, te ručno uzorkovanje u transektu. Kombinacija obje metode pokazala se uspješnom u utvrđivanju raznolikosti vrsta na području Međimurja.
Riječ je o prvim sustavnim istraživanjima nakon povijesnih istraživanja Vatroslava Vogrina iz 1918. i 1955. godine.
Tijekom monitoringa na području Međimurske županije zabilježeno je ukupno 29 vrsta pčela, četiri vrste bumbara i 27 vrsta danjih leptira.
Nastavak zaštite prirode i nakon završetka projekta
Sudionici završnog sastanka zaključili su kako projekt BEE(A)WARE predstavlja primjer uspješne suradnje stručnjaka, institucija i lokalne zajednice.
Istaknuto je kako je projekt rezultirao konkretnim rješenjima, povećanjem znanja o važnosti divljih oprašivača te kvalitetnim prihvaćanjem u javnosti.
Poruka sa završnog susreta bila je jasna – borba za očuvanje oprašivača se nastavlja, jer zaštita pčela, bumbara i leptira znači i zaštitu prirodnih sustava o kojima ovisi cijelo društvo.
