Mjesec srpanj u cijelom se svijetu tradicionalno obilježava kao razdoblje posvećeno podizanju svijesti o štetnosti plastičnog otpada i poticanju globalnog društva na drastično smanjenje njegove uporabe. Svakodnevno smo okruženi različitim plastičnim predmetima koje koristimo nesvjesni dugoročnih posljedica, dok alarmantna izvješća Svjetske organizacije za zaštitu prirode upozoravaju da plastika danas čini čak 95 posto ukupnog otpada koji pluta svjetskim morima i oceanima. Taj odbačeni materijal ne predstavlja samo estetski problem, već izravno ugrožava cjelokupni biljni i životinjski svijet te kroz prehrambeni lanac ostavlja duboke, negativne posljedice na zdravlje ljudi.
Zabrinjavajuća statistika proizvodnje otpada na razini Europske unije
Iako su ekološke politike sve glasnije, količine proizvedenog smeća i dalje dosežu zabrinjavajuće razine. Prema službenim podacima koje iznosi Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva i voditeljica medijskog tima Europske komisije u Hrvatskoj, godišnje se u Europskoj uniji proizvede oko 150 kilograma plastike po osobi. Ovako visoke brojke upalile su crveni alarm u europskim institucijama, gdje je postignut jasan konsenzus kako trenutačni model proizvodnje i potrošnje više nije održiv te da su korjenite zakonske promjene i restrikcije postale nužnost za očuvanje planeta.
Gdje se Hrvatska nalazi na europskoj karti plastičnog otpada
U usporedbi s razvijenijim zapadnim članicama Europske unije, situacija u našoj zemlji na prvi se pogled čini znatno povoljnijom. Statistika pokazuje da je Hrvatska na razini od 81 kilograma plastičnog otpada po glavi stanovnika, što nas svrstava među ekološki svjesnije nacije unutar Unije, budući da samo Bugarska bilježi manju količinu plastičnog smeća po osobi. Unatoč tom relativno dobrom pozicioniranju, ukupne su brojke i dalje goleme jer se, prema podacima Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, u Hrvatskoj godišnje proizvede oko 400 tisuća tona plastike, što predstavlja ogroman logistički i ekološki teret za domaći sustav gospodarenja otpadom.
Preokret u kolovozu i borba za dostizanje zelenih ciljeva recikliranja
Veliki zaokret i rješenje ovog problema leži u strožoj zakonskoj regulativi koja stupa na snagu već od kolovoza, a donijet će veliku promjenu u korištenju jednokratne plastične ambalaže. Sanja Radović, načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom, ističe kako Hrvatska aktivno prati europske zelene politike te kontinuirano donosi nove propise kako bi stimulirala odvojeno sakupljanje otpada. Iako se bilježi pozitivan trend i stopa recikliranja raste, naša zemlja još uvijek kaska za zadanim europskim standardima. Hrvatska se trenutačno nalazi na 33 posto recikliranja plastike, što znači da predstoji ozbiljan rad i intenzivno razvijanje ekološke svijesti kod građana kako bi se u što kraćem roku dosegnuo ciljani europski prag od 55 posto recikliranog otpada.