U Narodnim novinama službeno je objavljen novi Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine koji donosi korjenite promjene u hrvatski zdravstveni sustav. Ovim se dokumentom do u detalje uređuje kompletna organizacija specijalizacija, pooštravaju uvjeti koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove i mentori, te se uvodi znatno stroži sustav praćenja napretka mladih liječnika i polaganja završnih ispita. Glavni cilj novih mjera je podizanje kvalitete edukacije i uvođenje jasnih mehanizama odgovornosti na svim razinama.
Prema novim odredbama, najmanje polovica programa specijalizacije morat će se obvezno provoditi u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi koja ispunjava visoke standarde. Osim adekvatnog prostora i medicinsko-tehničke opreme, bolnice moraju imati dovoljan broj stručnih specijalista, organiziranu sveučilišnu nastavu i znanstveni rad, kao i funkcionalan sustav upravljanja kvalitetom. Strogi minimalni kadrovski i organizacijski uvjeti od sada su propisani i za sve vanjske ustanove ili privatne prakse u kojima specijalizanti obavljaju manji dio svog programa.
Anonimno ocjenjivanje bolnica i jasne obveze za mentore
Jedna od najvećih novosti je uvođenje obveznih anonimnih anketa među specijalizantima koje će ovlaštene zdravstvene ustanove morati provoditi jednom godišnje. Kroz ove ankete mladi liječnici će izravno ocjenjivati kvalitetu mentorstva, radne uvjete, organizaciju rada, mogućnosti stručnog usavršavanja te opću profesionalnu potporu. Ustanove su dužne izraditi detaljno izvješće o uspješnosti provedbe za svaku pojedinu specijalizaciju te ga do 15. siječnja javno objaviti na svojim mrežnim stranicama, čime se potiče transparentnost sustava.
Pravilnik unosi i važne promjene u sustav mentorstva. Ravnatelj svake ustanove predlagat će jednog glavnog mentora za svaku granu specijalizacije, koji će koordinirati program, pratiti napredak i jamčiti za vjerodostojnost dokumentacije. Glavni mentor mora imati najmanje deset godina specijalističkog staža ili odgovarajuće znanstveno-nastavno zvanje, dok obični mentor mora imati minimalno pet godina iskustva i završenu posebnu izobrazbu za mentore. Jedan mentor u pravilu može voditi najviše tri specijalizanta (iznimno pet u slučaju manjka kadra), a obvezan je sa svakim od njih provesti najmanje tri sata izravnog rada tjedno.
Uvode se obvezni pisani ispiti i bodovanje kliničkih kompetencija
Poseban naglasak u novom sustavu stavljen je na obrazovanje temeljeno na kompetencijama, koje će se detaljno bilježiti kroz knjižicu specijalističkog usavršavanja, dnevnik rada i rasprave o kliničkim slučajevima. Spezilizanti će svake godine morati ostvariti najmanje 20 posto kompetencija treće ili četvrte razine. Ako u tome ne uspiju, dio specijalizacije im se može produljiti, ali ukupno najviše za šest mjeseci.
Značajno se mijenja i način provjere znanja. Nakon završetka zajedničkog internističkog ili kirurškog debla uvodi se obvezni pisani ispit koji će se istodobno provoditi na svim medicinskim fakultetima svakih šest mjeseci. Sam završni specijalistički ispit sastojat će se od pisanog i usmenog dijela. Pisani dio sadržavat će najmanje 70 pitanja s višestrukim odgovorima, a za prolaz će biti potrebno ostvariti minimalno 60 posto točnih odgovora. Važno je naglasiti da kandidat koji ni nakon četiri pokušaja ne položi specijalistički ispit trajno gubi pravo na daljnje usavršavanje u toj grani medicine. Cjelokupni nadzor nad provođenjem ovih pravila, kontrolu kvalitete i planiranje stručnih posjeta ustanovama provodit će osnaženo Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine.