U spomen na prijelomne povijesne događaje koji su trajno usmjerili sudbinu modernog hrvatskog naroda, u četvrtak se diljem domovine dostojanstveno obilježava Dan neovisnosti. Točno prije trideset i pet godina, dvadeset petog lipnja 1991. godine, zastupnici legendarnog prvog saziva Hrvatskog sabora donijeli su jednoglasnu i povijesnu ustavnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika i dotadašnje federacije. Ovaj ključni državnopravni akt imao je svega sedam točaka, no u njima je bila sažeta višestoljetna težnja za slobodom, čime je Republika Hrvatska i službeno proglašena suverenom, samostalnom i neovisnom državom, istovremeno pokrenuvši i složeni proces za punopravno međunarodno priznavanje na svjetskoj sceni.
Temelj za donošenje ove velike saborske odluke postavljen je samo pet tjedana ranije, na povijesnom svenarodnom referendumu održanom devetnaestog svibnja 1991. godine. Tada je više od nevjerojatnih 92 posto hrvatskih birača dalo jasan i nedvosmislen glas protiv ostanka Hrvatske u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi. Sama svečana sjednica parlamenta bila je zapravo vrhunac maratonskog zasjedanja koje je bez prekida trajalo punih osam dana. Istoga dana usvojena je i Deklaracija o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske, čime su zaokruženi svi pravni temelji za rođenje nove države.
Riječi koje su ušle u povijest: Proglašenje samostalnosti pod vodstvom doktora Franje Tuđmana
Radosnu vijest da se Hrvatska napokon proglašava samostalnom i suverenom državom javnosti je obznanio prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. U svom je emotivnom i državničkom govoru istaknuo kako s neskrivenim zadovoljstvom i ponosom objavljuje cijelom svijetu i svim saveznim tijelima suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana. Predsjednik Tuđman tada je otvoreno pozvao vlade i parlamente svih stranih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke naroda koji želi postati ravnopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta. Njegov povijesni usklik „Živjela nam vječno samostalna i suverena Republika Hrvatska!“ zastupnici su ispratili gromoglasnim pljeskom i ponosnim pjevanjem nacionalne himne.
Politička i društvena javnost ovu sjednicu pamti i po upečatljivoj rečenici koju je izgovorio tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan. Nakon uspješnog glasanja, Domljan je s govornice ushićeno poručio: „Rođena je država Hrvatska! Neka joj je dug i sretan život!“. U kasnijim svjedočanstvima otkrio je kako za taj trenutak nije imao pripremljen nikakav pisani govor, već mu je ta misao u zadnji tren pala na pamet, čime se trajno upisao u kolektivno sjećanje naroda. Sve se to događalo u iznimno teškim i dramatičnim okolnostima, kada je lokalna pobuna, poznatija kao balvan-revolucija, uz izravnu potporu JNA već prerastala u otvoreni i krvavi Domovinski rat, nakon tragedija na Plitvicama i u Borovu Selu.
Od državnog blagdana do spomendana: Evolucija obilježavanja 25. lipnja u kalendaru
Pokušaji da se ratni sukob zaustavi mirnim putem kroz pregovore predsjednika republika i posredovanje Europske zajednice, poput donošenja Brijunske deklaracije i uvođenja tromjesečnog moratorija na provedbu odluka, pokazali su se neuspješnima. Odmah po isteku tog moratorija, a samo dan nakon što su neprijateljski zrakoplovi raketirali Banske dvore, Sabor je osmog listopada 1991. donio konačnu odluku o potpunom raskidu svih državnopravnih sveza s bivšom SFRJ. Kroz godine, percepcija i zakonsko definiranje ovih datuma u hrvatskom su se kalendaru često mijenjali, odražavajući različite političke poglede na noviju povijest.
Tako se u razdoblju od 2001. do 2019. godine upravo dvadeset peti lipnja slavio kao službeni Dan državnosti te je bio državni blagdan i neradni dan za sve građane. Prije toga, u prvom desetljeću samostalnosti, taj se blagdan obilježavao tridesetog svibnja, u spomen na konstituiranje prvog demokratskog višestranačkog Sabora 1990. godine. Velikim izmjenama Zakona o blagdanima iz 2019. godine, koje su stupile na snagu 2020., Dan državnosti je ponovno vraćen na trideseti svibnja. S druge strane, povijesni dvadeset peti lipnja službeno je proglašen Danom neovisnosti, promijenivši svoj status iz neradnog državnog blagdana u radni spomendan, čime se i danas ponosno čuva sjećanje na dan kada je rođena slobodna Hrvatska.